906.
| Godine:
◄◄ | ◄ | 902. | 903. | 904. | 905. | 906. | 907. | 908. | 909. | 910. | ► | ►► |
| Decenije:
◄ | 870-e | 880-e | 890-e | 900-e | 910-e | 920-e | 930-e | ► |
| Vijekovi: |
| Gregorijanski kalendar | 906 CMVI |
| Ab Urbe condita | 1659 |
| Asirski kalendar | 5656 |
| Bengalski kalendar | 313 |
| Berberski kalendar | 1856 |
| Budistički kalendar | 1450 |
| Burmanski kalendar | 268 |
| Bizantijski kalendar | 6414–6415 |
| Kineski kalendar | 乙丑年 (Drveni Vo) 3602 ili 3542 — do — 丙寅年 (Vatreni Tigar) 3603 ili 3543 |
| Koptski kalendar | 622–623 |
| Diskordijanski kalendar | 2072 |
| Etiopijski kalendar | 898–899 |
| Hebrejski kalendar | 4666–4667 |
| Hindski kalendari | |
| - Vikram Samvat | 962–963 |
| - Šaka Samvat | 828–829 |
| - Kali Juga | 4007–4008 |
| Holocenski kalendar | 10906 |
| Iranski kalendar | 284–285 |
| Islamski kalendar | 293–294 |
| Julijanski kalendar | 906 CMVI |
| Korejski kalendar | 3239 |
| Minguo kalendar | 1006 prije Tajvana 民前1006年 |
| Seleukidska era | 1217/1218 AG |
| Tajlandski solarni kalendar | 1448–1449 |
Godina 906. (CMVI) bila je redovna godina koja počinje u srijedu u julijanskom kalendaru. Oznaka 906. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.
Događaji
Abasidski Halifat i Bizantijsko Carstvo
- 6. januar: Konstantinovo krštenje; tri dana kasnije, bizantijski car Leon VI ženi se njegovom majkom Zojom Karbonopsinom, uprkos njegovom obećanju. Sinod izriče interdikt protiv njega, ali Leon dobija odobrenje od pape Sergija III.
- Abasidski komandant Ahmed ibn Kajghalagh vodi kampanju protiv Bizantijskog Carstva iz Tarza, kojoj se pridružio guverner Rustam ibn Baradu. Stiže do rijeke Halys i uzima 4.000-5.000 zarobljenika.[1]
- 6. oktobar: Pobjeda bizantijske flote Himeriusa u Egeju nad Arapima. Na zahtjev Abasida, Leon VI šalje u poslanstvo Lea Choirosphaktesa u Bagdad da pregovara o miru; to rezultira razmjenom zarobljenika.[2]
- Prebjeg Andronika Duke, koji se, ranije umiješan u zavjeru, sklonio u Bagdad.[3]
- 1-6. novembar: Karmati iz Zikrawayha, koji su osvojili Kufu, napali su horasanske karavane hodočasnika na putu za Meku.[4] Prouzrokovali su brojne žrtve.
Evropa
- 27. februar – Bitka kod Fritzlara: Konradini su porazili grofove Babenberg, i time utvrdili svoj status vojvoda Frankonije (današnja Bavarska). Grof Konrad Stariji poginuo je u bici; njegov sin Konrad Mlađi postao je vojvoda Frankonije. Adalbert od Babenberža, pozvan pred Triburski sabor, napadnut je od strane kraljevske vojske u njegovom dvorcu u Bambergu, zarobljen i obezglavljen 9. septembra nakon izdaje nadbiskupa Mainza, Hattona.[5]
- Ljeto – Vojvoda Mojmir II zaustavlja napredovanje pljačkaških Mađara pod velikim knezom Arpada u Velikoj Moravskoj (približan datum). Ipak, u narednom periodu Velika Moravska se urušava pod udarima Mađara (906-907).[6] Moravski kralj Mojmír II gine je u bici, a njegova prijestolnica je uništena.
- Novi mađarski upad u Italiju. Berengar I od Furlanije plaća im danak.[7]
- Opatiju Novalesa, koju su napustili monasi koji su se sklonili u Torinu sa svojom bibliotekom, pljačkaju i spaljuju Saraceni iz Fraxinetuma. Stanovnici doline Susa koji su se sklonili u manastir Oulx su pobijeni.[8]
- Marozia I, kćerka grofa i senatora Teofilakta, udaje se za Alberika I od Spoleta.
- 24. august: Berengar I od Furlanije dodjeljuje povelju đakonu Audebertu za izgradnju dvorca Nogara, na Veronskoj ravnici, uključujući prava na naplatu cestarine, prava na tržište i potpuni sudski imunitet.[9] Početak incastellamenta.
Britanija
- Škotski kralj Konstantin II poziva na sastanak skupštine u Sconeu. Škotsko kršćansko svećenstvo pod vodstvom biskupa Cellacha obavezalo se da će se držati zakona i discipline vjere, kao i zakona crkava i evanđelja, pariter cum Scottis.[10]
Azija
- 22. januar – Vojskovođa Zhu Quanzhong tajno pogubljuje (davljenjem) caricu udovicu He, suprugu pokojnog cara Zhaozonga i majku vladajućeg cara Aija, te je okleveta i posthumno degradira na nivo običnog građanina.
906. u temama
Geografija
- Zemljotres u K'argopu. Pogađa manastir K'argop ', Armenija. Manastir je bio poznat i kao Xotakerk, samostan vegetarijanaca. Dogodio se otprilike 150 godina nakon zemljotresa u provinciji Vajots Dzor 735. godine i pogodilo je istu regiju.[11]
- Abu Džafar Ahmed ibn Muhammed, safaridski emir (u. 963)
- Guan Tong, kineski slikar pejzažista (okvirni datum)
- Majolus iz Klunije, franački opat (približan datum)
- Nasr II, Samanidski emir (u. 943)
- Šerira Gaon, jevrejski duhovni vođa (u. 1006)
- Abu Tahir al-Džannabi, karmatski vladar (umro 944.)
- Fudživara no Atsutada, japanski plemić (umro 943.)
- Liu Congxiao, kineski general (umro 962.)
- 22. januar – He, carica dinastije Tang
- 27. januar – Liu Can, kancelar dinastije Tang
- 27. februar – Conrad Stariji, franački plemić
- 9. septembar – Adalbert von Babenberg, franački plemić
- Tughj ibn Juff, Abasidski namjesnik
- Zhong Čuan, kineski vojskovođa
- Acfred I, franački plemić (približan datum)
- Dae Wihae, kralj Balhaea (Koreja)
Reference
- ^ Rosenthal, Franz, ed. (1985). The History of al-Ṭabarī, Volume XXXVIII: The Return of the Caliphate to Baghdad: The Caliphates of al-Muʿtaḍid, al-Muktafī and al-Muqtadir, A.D. 892–915/A.H. 279–302. SUNY Series in Near Eastern Studies. Albany, New York: State University of New York Press. pp. 172, 180. ISBN 978-0-87395-876-9.
- ^ Louis Bréhier, Vie et mort de Byzance, Paris, Albin Michel, 1946, 596 p.
- ^ Theodora Antonopoulou The Homilies of the Emperor Leo VI, BRILL, 1997 (ISBN 978-90-04-10814-1)
- ^ Ṭabarī, Franz Rosenthal The return of the Caliphate to Baghdad. SUNY Press, 1985 (ISBN 978-0-87395-876-9)
- ^ Friedrich Rehm Handbuch der Geschichte beider Hessen, Elwert, 1842
- ^ Les grands empires, De Boeck Université, 1989 (ISBN 978-2-8041-2905-7
- ^ Marie Nicolas Bouillet, Jules Caillet, Charles Edouard Garnier, Ernest Desjardins, Philippe Bouillet Atlas universel d'histoire et de géographie …, Volume 1. L. Hachette, 1865
- ^ Chanoine A. Gros, Histoire de la Maurienne - Des origines au XVIe siècle, vol. 1, Éditions des Régionalismes, 2013 (ISBN 9782824050171
- ^ Katherine Ludwig Jansen, Joanna H. Drell, Frances Andrews Medieval Italy : Texts in Translation, University of Pennsylvania Press, 2009 (ISBN 978-0-8122-4164-8)
- ^ After Anderson, Early Sources, p. 445.
- ^ Guidoboni, Emanuela; Traina, Giusto (1995), "A new catalogue of earthquakes in the historical Armenian area from antiquity to the 12th century", Annals of Geophysics, 38, doi:10.4401/ag-4134, p. 126.
Vanjski linkovi
Content Disclaimer
Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.
- The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
- There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
- It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
- Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
- Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.
Index:
pl ar de en es fr it arz nl ja pt ceb sv uk vi war zh ru af ast az bg zh-min-nan bn be ca cs cy da et el eo eu fa gl ko hi hr id he ka la lv lt hu mk ms min no nn ce uz kk ro simple sk sl sr sh fi ta tt th tg azb tr ur zh-yue hy my ace als am an hyw ban bjn map-bms ba be-tarask bcl bpy bar bs br cv nv eml hif fo fy ga gd gu hak ha hsb io ig ilo ia ie os is jv kn ht ku ckb ky mrj lb lij li lmo mai mg ml zh-classical mr xmf mzn cdo mn nap new ne frr oc mhr or as pa pnb ps pms nds crh qu sa sah sco sq scn si sd szl su sw tl shn te bug vec vo wa wuu yi yo diq bat-smg zu lad kbd ang smn ab roa-rup frp arc gn av ay bh bi bo bxr cbk-zam co za dag ary se pdc dv dsb myv ext fur gv gag inh ki glk gan guw xal haw rw kbp pam csb kw km kv koi kg gom ks gcr lo lbe ltg lez nia ln jbo lg mt mi tw mwl mdf mnw nqo fj nah na nds-nl nrm nov om pi pag pap pfl pcd krc kaa ksh rm rue sm sat sc trv stq nso sn cu so srn kab roa-tara tet tpi to chr tum tk tyv udm ug vep fiu-vro vls wo xh zea ty ak bm ch ny ee ff got iu ik kl mad cr pih ami pwn pnt dz rmy rn sg st tn ss ti din chy ts kcg ve









