Adaptacijski tipAdaptacijski tip je populacija ili takson koji svojim distinktivnim – morfološko-anatomskim, fiziološkim i drugim osobenostima, tj. organizacionim i funkcionalnim prilagodbama (osobinama) imaju potencijal za zaposjedanje određenog slobodnog ili nedobvojno iskorištenog ili nebranjene staništa ili pozicije u općoj ekonomiji prirode. U evolucijskom smislu, pojava novog adaptivnog tipa je najčešće posljedica adaptacijske radijacije određene skupine organizama u kojoj nastaju kategorije koje mogu djelotvornije iskorišćavati date ili nove uvjete životne sredine. Pojednostavljeno, adaptivni tip je ona skupina organizama čija općebiološka svojstva predstavljaju ključ za otvaranje ulaza u posmatranu adaptivnu zonu u prirodi.[1][2] Adaptivni tipovi su i prostorno i vremenski određeni. Budući da su okviri svih općebioloških svojstava tih tipova u suštini genetički omeđeni, u suštini pojave novih adaptivnih tipova su odgovarajuće promjene u genetičkoj strukturi populacije i vječna protivrječnost između potrebe za optimalnom prilagođenošću datim uvjetima životnog okruženje, uz istovremeno održavanje genetičke varijacije za preživljavanje u mogućim novonastalim okolnostima. Specifično mjesto u ekonomiji prirode je postojalo milionima godina i prije pojave ljudske vrste. Međutim, tek kada je proces evolucije primata (red Primates) dosegao stupanj koji je u stanju da zaposjedne tu poziciju, ona je otvorena, a zatim (u živom svijetu) nezabilježenom akceleracijom sve više širila. Kultura, u najširem smislu, je ključna adaptacije adaptivnog tipa vrste Homo sapiens za zaposjedanje postojeće adaptivne zone putem rada, također u najširem smislu ovog pojma.[3][4][5][6] Reference
Također pogledajte |