Alberto Moravia

Alberto Moravia
Alberto Moravia
	Moravia fotografisan od Paolo Monti 1982.
Rođen(a) kao	Alberto Pincherle
Rođenje	28. novembar 1907.; Rim, Italija
Smrt	26. septembar 1990 (82 godine); Rim, Italija
Zanimanje	Romanopisac, novinar, dramaturg, esejista, filmski kritičar
Nacionalnost	Italijan

Alberto Moravia (Rim, 28. novembar 1907. - Rim, 26. septembar 1990.), italijanski književnik, porijeklom Jevrej iz Moravske.

Ugled jednog od najboljih i najčitanijih predstavnika savremene italijanske proze, Moravia je stekao već prvim romanom "Ravnodušni ljudi" iz 1929. u kojem je dao analizu moralnog raspadanja višeg građanskog sloja.

Nakon rata Moravia je velik uspjeh postigao romanom "Rimljanka" iz 1947, o mladoj djevojci iz naroda, koja poslije prvih ljubavnih iskustava, potaknuta bijedom i nezdravom društvenom sredinom, postaje bludnica, stiče mučna životna iskustva i na kraju se miri sa životom u očekivanju djeteta kojem je otac zločinac. Tipičan predstavnik Moravijinog književnog svijeta je i konformist iz istoimenog romana, ništavan mladić s perverznim i zločinačkim sklonostima u službi totalitarnog režima.

I ostala Moravijina djela, naprimjer romani "Prezir", "Dosada", kao i pripovijetke "Rimske priče", doživjela su velik uspjeh u svijetu. O savremenim društvenim i moralnim problemima Moravia je pisao i kao publicista i urednik časopisa.

Moravia je jednom rekao da su najvažnije činjenice njegovog života bile njegova bolest, tuberkulozna infekcija kostiju koja ga je pet godina prikovala za krevet i fašizam, jer su ga oboje uzrokovali da pati i čini stvari koje inače ne bi uradio. "Naš karakter formira ono na šta smo primorani da radimo, a ne ono što radimo svojom slobodnom voljom."^[1] Moravija je bio ateista.^[2] Njegovo pisanje je bilo obilježeno činjeničnim, hladnim, preciznim stilom, često oslikavajući neraspoloženje buržoazije. Bio je ukorijenjen u tradiciji narativa iz devetnaestog vijeka, potpomognut visokom društvenom i kulturnom svijesti.^[3] Moravia je smatrao da pisci moraju, ako žele da predstavljaju stvarnost, "zauzeti moralnu poziciju, jasno osmišljen politički, društveni i filozofski stav", ali i da, na kraju krajeva, "pisac opstaje uprkos svojim uverenjima".^[4] Između 1959. i 1962. Moravia je bio predsjednik PEN International-a, svjetskog udruženja pisaca.

Djela

Pišući o suvremenim društvenim i moralnim problemina doživio je uspjeh i romanom “Preziri”, “Dosada”, kao i pripovjetkama "Rimske priče". Iz tih razloga Alberto Moravia je poznat među širokoj čitalačkoj publici, pa se s pravom može govoriti o njegovoj popularnosti. On je jedan od najistaknutijih pisaca, analitičar i snažan posmatrač gradskog života i njegovih negativnih osobina; nagonskog egoizma i amoralnosti, spolne izopačenosti i neodlučnosti pred životnim činjenicama.

Ostala djela:

Ravnodušni ljudi (Gli indifferenti, 1929)
Maskarada (La mascherata, 1941)
Agostino (Agostino, 1944)
Bračna ljubav (L'amore coniugale, 1947)
Konformist (Il conformista, 1947)
Čočara (La ciociara, 1957)
Nove rimske priče (Nuovi racconti romani, 1959)
Automat (L'automa, 1962)
Pažnja (L'attenzione, 1965)
Raj (Il paradiso, 1970)
Ja i on (Io e lui, 1971)
Noso Rog (Storie della preistoria, 1982)

Reference

^ Accrocca, E.F. Roma allo specchio nella narrativa Italiano da De Amicis al primo Moravia, Istituto Storia Romana, Rome 1958. Reprinted in Giuliano Dego, Moravia (Writers and Critics Series), Oliver & Boyd, Edinburgh 1966, page 3, ASIN B0000CN5PF.
^ Viola, Carmelo R. (1991). "Alberto Moravia o del "realismo borghese"". Fermenti (jezik: italijanski). Rome: Fermenti Editricce (203). Pristupljeno 4. 12. 2013.
^ Dego, Giuliano (1966). Moravia (Writers and Critics Series). Edinburgh: Oliver & Boyd. Foreword.
^ Burnside, John (8. 7. 2011). "My hero Alberto Moravia". The Guardian. Guardian News and Media. Pristupljeno 4. 12. 2013.