Alija Isaković
Alija Isaković | |
|---|---|
| Rođenje | 15. januar 1932. |
| Smrt | 14. mart 1997 (65 godina) |
| Nacionalnost | Bošnjak |
| Zanimanje | pisac, historičar |
Značajna djela | Pravopis bosanskoga jezika |
Alija Isaković (Bitunja kod Stoca, 15. januar 1932. – Sarajevo, 14. mart 1997.)[1][2] bio je bošnjački romansijer, pripovjedač, radio-dramski, televizijski i dramski pisac, putopisac, aforist, leksikograf i historičar jezika i književnosti.[3] Jedna je od najznačajnijih ličnosti u procesima afirmiranja i etabliranja kako bosanskohercegovačke ideje tako i bošnjačke književnosti.[4]
Biografija
Osnovnu i srednju školu pohađao je u Bitunji, Stocu, Zagrebu, Crikvenici, Pančevu i Beogradu, a Filozofski fakultet, Odsjek za jugoslavensku književnost i srpskohrvatski jezik, u Sarajevu. Bio je geološki tehničar, prospektor uranija, TV-scenarist, urednik časopisa Život, urednik edicije "Kulturno naslijeđe Bosne i Hercegovine" u sarajevskoj "Svjetlosti". Priredio je više djela Muslimanskih pisaca i posebno prvu antologiju Muslimanske književnosti Biserje 1972, prvi izbor bosanskohercegovačkih putopisaca Hodoljublje 1973, zbornik radova Hasanaginica, 1774-1974, anegdote Nasrudina-hodže 1984, te sa Hadžemom Hajdarevićem izbor iz časopisa Behar 1900-1911. Nagrađivan je za prozno i dramsko stvaralaštvo. Isaković je djelaovao na dva područja:
- kao antologičar i publicist, Alija Isaković je doprinio reafirmaciji mnogih bošnjačkih pisaca i marginaliziranoj i potiskivanoj bošnjačkoj tradiciji pisane riječi. Pisao i publicirao u antologije i studije poput Biserja (izbor iz muslimanske književnosti) i O "nacionaliziranju" Muslimana – 101 godina afirmiranja i negiranja nacionalnog identiteta Muslimana, u čemu je utro putove buđenju i osvješćivanju nacionalnoga bića Bošnjaka.
- kao leksikograf, Isaković je nezaobilazan u oblikovanju bosanskog jezika. Njegovi rječnici, Rječnik karakteristične leksike u bosanskome jeziku,[5] (Sarajevo, 1993) i Rječnik bosanskoga jezika (Sarajevo, 1995), prekretnice su u bošnjačkoj leksikografiji.
Djela
- Sunce o desno rame, roman, Matica srpska, Novi Sad, 1963.
- Semafor, pripovijetke, "Veselin Masleša", Sarajevo, 1966.
- Prednost imaju koji ulaze, "Svjetlost", Sarajevo, 1971.
- Građa za bibliografiju muslimanske književnosti 1883–1971,[6]
- Biserje (izbor iz muslimanske književnosti), "Stvarnost", Zagreb, 1972, str. 453-518.
- Hodoljublje (izbor bosanskohercegovačkog putopisa i građa za bibliografiju 1842–1970) , "Svjetlost", Sarajevo, 1973, str. 516-538.
- Bibliografija radova o Hasanaginici 1774–1974, Hasanaginica 1774–1974, "Svjetlost", Sarajevo, 1975.
- Taj čovjek, pripovijetke, "Prva književna komuna", Mostar, 1975.
- Krajnosti, drame, (To, Generalijum, Kraljevski sudbeni stol), Drame, "Svjetlost", Sarajevo, 1981.
- Hasanaginica, drama, Sarajevo, 1982.[7]
- Jednom, putopisi, Prva književna komuna, Mostar, 1987.
- Sunce o desno rame, roman, pripovjetke, "Svjetlost", Sarajevo, 1984/85. (Savremena književnost naroda i narodnosti Bosne i Hercegovine, knj. 35)
- Pobuna materije, roman, "Svjetlost", Sarajevo, 1985.
- Neminovnosti. Baština. Kritika. "Univerzal", Tuzla, 1987.
- Lijeve priče, "Svjetlost", Sarajevo, 1990. (priređena djela)
- Avdo Karabegović Hasanbegov: Izabrane pjesme, "Zora", Zagreb, 1967.
- Biserje, Izbor iz muslimanske književnosti, "Stvarnost", Zagreb, 1972.[8]
- Hodoljublje, Izbor iz bosansko-hercegovačkog putopisa (1842–1970), Svjetlost, Sarajevo, 1973.
- Edhem Mulabdić: Izabrana djela. Knjiga I-II, "Svjetlost", Sarajevo, 1974.
- Hasanaginica, 1774–1974, prepjevi, varijante, studije, bibliografija, "Svjetlost", Sarajevo, 1975.
- Hasanaginica (Hasanagaino) 1774–1974, Esperanto ligo Bosnio Hercegovino, Sarajevo, 1975.
- Osman - Aziz (Osman Nuri Hadžić i Ivan Milićević): Izabrana djela, Knjiga I-II, Svjetlost, Sarajevo, 1980.
- Nasrudin Hodža, Anegdote, "Svjetlost", Sarajevo, 1984; drugo izdanje 1986.[9]
- Ahmed Muradbegović: Izabrana djela, Knjiga I-III, "Svjetlost", Sarajevo, 1987.
- O "nacionaliziranju" muslimana. 101 godina afirmiranje i negiranja nacionalnog identiteta Muslimana, "Globus", Zagreb, 1990.
- Biserje, Izbor iz muslimanske književnosti, drugo, prošireno izdanje, "Otokar Keršovani", Opatija, 1990.
Nagrade
- 1976. - Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva;
Reference
- ^ "Alija Isaković (1932-1997) - Auteur - Ressources de la Bibliothèque nationale de France". data.bnf.fr (jezik: francuski). Pristupljeno 27. 11. 2018.
- ^ "Alija Isaković, književnik i mislilac | Magazin Plus". magazinplus.eu. Pristupljeno 27. 11. 2018.
- ^ Šimić, Angelina. "Književna večer posvećena djelu Alije Isakovića". Oslobođenje. Pristupljeno 27. 11. 2018.
- ^ Kodrić, Sanjin (2018). Bošnjačka i bosanskohercegovačka književnost: književnoteorijski i književnohistorijski aspekti određenja književne prakse u Bosni i Hercegovini. Sarajevo. ISBN 978-9958-27-463-3. OCLC 1154352104.
- ^ http://worldcat.org/identities/lccn-n82211268/. Parametar
|title=nedostaje ili je prazan (pomoć) - ^ Isaković, Alija (1972). Građa za bibliografiju muslimanske književnosti 1883–1971 (jezik: engleski).
- ^ Kozlica, Amra. "Hasanaginica, oral ballad in the dramatic creation as the example of dramatic texts of Alija Isakovic and Nijaz Alispahic (Hasanaginica usmena balada u dramskom stvaralastvu na primjeru dramskih tekstova Alije Isakovica i Nijaza Alispahica)" (jezik: engleski). journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ^ Isaković, Alija; Isaković, Alija (1972). Biserje: izbor iz muslimanske književnosti (jezik: Croatian). Stvarnost.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
- ^ "Metelgrad - Skupni katalog OPAC". library.foi.hr. Pristupljeno 27. 11. 2018.
Vanjski linkovi
Wikicitati imaju citate vezane za: Alija Isaković
Content Disclaimer
Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.
- The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
- There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
- It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
- Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
- Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.
Index:
pl ar de en es fr it arz nl ja pt ceb sv uk vi war zh ru af ast az bg zh-min-nan bn be ca cs cy da et el eo eu fa gl ko hi hr id he ka la lv lt hu mk ms min no nn ce uz kk ro simple sk sl sr sh fi ta tt th tg azb tr ur zh-yue hy my ace als am an hyw ban bjn map-bms ba be-tarask bcl bpy bar bs br cv nv eml hif fo fy ga gd gu hak ha hsb io ig ilo ia ie os is jv kn ht ku ckb ky mrj lb lij li lmo mai mg ml zh-classical mr xmf mzn cdo mn nap new ne frr oc mhr or as pa pnb ps pms nds crh qu sa sah sco sq scn si sd szl su sw tl shn te bug vec vo wa wuu yi yo diq bat-smg zu lad kbd ang smn ab roa-rup frp arc gn av ay bh bi bo bxr cbk-zam co za dag ary se pdc dv dsb myv ext fur gv gag inh ki glk gan guw xal haw rw kbp pam csb kw km kv koi kg gom ks gcr lo lbe ltg lez nia ln jbo lg mt mi tw mwl mdf mnw nqo fj nah na nds-nl nrm nov om pi pag pap pfl pcd krc kaa ksh rm rue sm sat sc trv stq nso sn cu so srn kab roa-tara tet tpi to chr tum tk tyv udm ug vep fiu-vro vls wo xh zea ty ak bm ch ny ee ff got iu ik kl mad cr pih ami pwn pnt dz rmy rn sg st tn ss ti din chy ts kcg ve
