Benu Hašim
Benu Hašim (arapski: بنو هاشم) je arapski klan unutar plemena Kurejšija kojem je pripadao Muhammed, nazvan po Muhammedovom pradjedu Hašimu ibn Abdu-Menafu. Članovi ovog klana, a posebno njihovi potomci, nazivaju se i Hašimidi, Hašimiti ili Hašemiti, a često nose prezime l-Hašimi. Ovi potomci, a posebno oni koji vode svoju lozu od Muhammeda preko njegove kćerke Fatime, nose tradicionalnu titulu Šerif.[1] Od 8. vijeka pa nadalje, porijeklo Hašimida počelo se smatrati oznakom plemstva i predstavljalo je osnovu na kojoj su mnoge dinastije legitimirale svoju vlast.[2] Neke od najpoznatijih islamskih dinastija hašimidskog porijekla uključuju Abaside (vladali su iz Bagdada 750–945; držali halifat bez vršenja vlasti 945–1258 u Bagdadu i 1261–1517 u Kairu), Fatimidi (vladali iz Kaira i preuzeli halifat 909–1171), Alidi (vladari Maroka, 1631–danas) i Hašemiti (vladari Jordana, 1921–danas). HistorijaTradicionalno, pleme je nazvano po Hašimu ibn Abdu-Menafu. Bio je oženjen Selmom bint Amrom iz Benu Nedžar, klana Azd.[3][4] Među predislamskim Arapima, ljudi su se klasifikovali prema svom plemenu, svom klanu, a zatim svojoj kući/porodici. Postojale su dvije glavne plemenske vrste: Adnaniti (potomci Adnana, tradicionalnog pretka Arapa sjeverne, srednje i zapadne Arabije) i Kahtanije (koji potiču iz Kahtana, tradicionalnog pretka Arapa južne i jugoistočne Arabije).[5][6] Benu Hašim je jedan od klanova plemena Kurejšija,[7] i pripada plemenu Adnanita. Zajedno sa klanovima Benu Abd-Šems, Benu el-Muttalib i Benu Navfal čini dio Kurejšija Benu Abdul-Menaf . DinastijeArabija:
Također pogledajteReference
|