Share to:

Gong

Gong

Gong je muzički instrument u obliku okruglog diska sa širokim obodom koji je podignut pod pravim uglom. Da bi se mogao objesiti, instrument ima dvije rupe na obodu kroz koje se provlači konopac ili žica. Rupe moraju biti izbušene na mjestima koja ne vibriraju iz akustičkih razloga.[1]

Prva kompozicija u kojoj se koristio gong vjerovatno je GossecovaPogrebna muzika za Mirabeaua“ (1791). Također, Camille Saint-Saëns je koristio gong u svojoj operi "Žuta princeza" (1872), a za svoju poznatu operu "Madame Butterfly" (1904), Giacomo Puccini tražio je grupu od dvanaest gongova.[2]

Historija

Gong nije bio dio simfonijskog orkestra sve do 19. vijeka, iako je u raznim dijelovima Evrope[1] bio poznat još od 16. vijeka. Najčešće se koristi u orkestru zbog pojačavanja inenziteta osjećaja straha i užasa u melodramatičnim scenama. Zvuk gonga se najbolje razvija u nižem registru i zato se nerijetkokoristi za naglašavanje i produbljivanje dubokog zvučnog sloja u orkestru. Postoje mnoge spekulacije o starosti gonga: Neki smatraju da su prethodnici instrumenta postojali već u bronzanom dobu, tačnije 3.500. godine prije nove ere, dok se drugi pozivaju na činjenice prema kojima se porijeklo može pratiti ne dalje od 2.000. godine prije nove ere.[2]

Primarna uporišta kulture gonga su prvenstveno Burma, Kina, Annam i Java, a takozvani "Kettle Drums", odnosno bronzani bubnjevi, jednoglasno se smatraju prethodnicima gonga. Iz toga su se razvili različiti oblici gonga obzirom da su se mnogi instrumenti proširili preko poznatog Puta svile sve do Japana. Gongovi su se pojavili u Kini oko 7. vijeka prije nove ere. Iako još uvijek nije moguće sa sigurnošću utvrditi iz koje zemlje potiču, mjesta proizvodnje gongova nalaze se širom Azije. Veliki značaj ovih instrumenata na kontinentu pokazuje ne samo široki spektar različitih tipova, već i to da gongovi u kombinaciji sa drugim instrumentima (metalofoni) igraju dominantnu ulogu u orkestrima (npr. u gamelan orkestrima na Javi). Tek u 16. vijeku su ovi instrumenti došli iz Azije u Evropu morskim putevima kao rezultat kolonizacije. Zbog legure plemenitih metala i umjetnički impresivnog izgleda, bili su često tražena trgovačka roba. Nažalost, uglavnom su služili samo kao signalni instrumenti koji su najavljivali vrijeme obroka u građanskim domaćinstvima. Stvarni ulazak u zapadnjačku muzičku kulturu smatra se da se desio 1889. godine.[3]

Konstrukcija

Instrument se sastoji od velikog metalnog diska koji je obješen na nosač od željeza ili drveta, a koji se udara batićem za gong (maletom). Površina je konkavna, promjer može biti od 14 do 80 centimetara. Gong je metalni idiofon određene visine tona, te pripada porodici metalofona. Za izradu udaraljki koriste se legure bakra i bronze.[2] Tokom sviranja, muzičar udara maletom u različite dijelove kruga, time uzrokujući njegovo osciliranje. Izdvojeni zvuk je tutnjav, savršeno odajući raspoloženje tjeskobe i misterije. Obično zvučni raspon ne prelazi malu oktavu, ali se gong može naštimati i na drugi zvuk.[4]

Reference

  1. ^ a b "History of Gongs". Hess Sound (jezik: engleski). Pristupljeno 1. 10. 2025.
  2. ^ a b c "Vienna Symphonic Library". www.vsl.co.at. Pristupljeno 1. 10. 2025.
  3. ^ "Exploring the History and Origin of Gongs". Sound Artist (jezik: engleski). 4. 6. 2024. Pristupljeno 1. 10. 2025.
  4. ^ DigitalSchoolAdmin (21. 9. 2022). "Gong: instrument design, history of origin, types, use". Digital School (jezik: engleski). Pristupljeno 1. 10. 2025.

Vanjski linkovi

Content Disclaimer

Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.

  1. The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
  2. There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
  3. It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
  4. Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
  5. Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.
Prefix: a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9

Portal di Ensiklopedia Dunia

Kembali kehalaman sebelumnya