Gutanje
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Gutanje (latinski: deglutitio) je veoma složen lančasti refleksni akt, sa centrom u produženoj moždini, u toku koga se zalogaj premješta iz usta, preko ždrijela u jednjak nizom pokreta. Ždrijelo, koje se nalazi na putu zalogaja, je dio i gastrointestinalnog i respiratornog sistema, pa je potrebna koordinacija rada različitih mišića u toku procesa gutanja. Receptori ovog refleksa se nalaze u usnoj šupljini, ždrijelu i početnom dijelu jednjaka.
Proces gutanja
Kada se nakon mehaničke obrade hrane u ustima formira zalogaj (zalogajbolus) zapremine oko 3-4 ml, počinje njegovo gutanje. Centar u produženoj moždini šalje impulse i izaziva vremenski veoma precizne kontrakcije i dekontrakcije mišića. Čitav proces se sastoji od niza pojedinačnih refleksa, koji slijede jedan za drugim, pri čemu je svaki refleks signal za započinjanje slijedećeg.
Proces gutanja se može podjeliti na tri faze: oralnu, faringealnu (ždrijelnu) i ezofagealnu (jednjačku). Prva faza je voljna, a druge dvije su čisto refleksne.
Gutanje počinje zatvaranjem usta, tj. podizanjem donje vilice. Nakon toga se vrh jezika podiže i dodirne tvrdo nepce, a na gornjoj strani jezika se formira žlijeb preko kojeg zalogaj klizi ka ždrijelu (on je djelimično guran i kontrakcijom jezične muskulature). Kada zalogaj uđe u ždrijelo dešava se niz veoma brzih promjena (kontrakcija), koje imaju za cilj zatvaranje svih respiratornih komunikacija. Istovremeno se kontrahuju i faringealni mišići koji stvaraju pritisak na zalogaj od 12 KPa i on ulazi u jednjak. Nakon toga se gornji mišić sfinkter zatvara i na taj način onemogućava povratak bolusa u suprotnom smjeru. Zalogaj dalje putuje kroz jednjak, guran također kontrakcionim (peristaltičkim) talasom ezofagealne muskulature koja stvara pritisak na bolus od 13 KPa. Nakon toga se refleksno otvara donji sfinkterski mišić i zalogaj dospjeva u kardiju (gornji dio želudca).
Brzina kretanja peristaltičkog talasa je oko 0,02-0,04 m/s, a ukoliko zalogaj slučajno zastane javlja se i sekundarni talas, koji gura hranu ka želudcu. Vraćanje sadržaja iz želudca nije moguće u fiziološkim uslovima kod odraslih, jer je pritisak u donjem dijelu jednjaka za oko 0,7 KPa veći od pritiska u lumenu želudca. Međutim, kod novorođenčeta je povraćanje sadržaja iz jednjaka normalna pojava, jer ne postoji adekvatna koordinacija sfinkterskih mehanizama.
Također pogledajte
Content Disclaimer
Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.
- The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
- There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
- It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
- Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
- Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.
