Han
Hanovi su objekti iz osmanskog perioda koji su služili za prenoćište putnika i njihovih karavana. To su bile zgrade sa štalom za konje, prostorijom za putnike i prostorijom za handžiju. Hanovi su građeni u čaršiji, u njenoj neposrednoj blizini ili na periferiji grada. Hanovi su također služili i za trgovinu. Najstariji dokumentarni han u Bosni i Hercegovini spominje se 1462. godine.[1][2]
Opis
Zgrada hana bila je prizemna s osnovom pravougaonika, visokim zidovima 2 – 2, 5 m. zidovi su od kamena, a vrata su bila toliko široka da može proći konj sa tovarom. Unutar hana su se nalazila jedno ili dva ognjišta, gdje se vatra loži zimi da se putnik ugrije i osuši odjeću. Bilo je hanova sa odvojenom sobom i sobom na spratu u kojoj je sjedio handžija i noćivali bogati putnici. Sobe za bogate goste bile su bolje opremljene sa ćilimima, serdžadom i minderom. Tek od 1878. godine po hanovima se pojavljuju kreveti, stolovi i stolice. Za rasvjetu su služile svijeće – lojanice. Pred hanom je bila sofa, gdje bi se prolaznici odmarali. Neki hanovi imali su odjeljenu štalu.[3]
Postojale su tri vrste hanova: 1. hanovi uz puteve; oni su služili za putnike za kraći odmor ili konak u kojima su se zadržavali jednu noć. 2. trgovački hanovi: oni su građeni na većim trgovačkim centrima. U njima su se trgovci zadržavali nekoliko dana, sedmica ili mjeseci, gdje su kupovali ili prodavali robu. 3. sezonski hanovi; oni su služili za liječenje ili teferiče. Pored hanova, postojale su i musafirhane, u kojima su putnici mogli besplatno boraviti obično tri dana. Što se tiče osoblja hanova, svaki han je imao handžiju (zakupnik hana i vlasnik namještaja u hanu) i barem jednu slugu, dok su u većim hanovima bili osim handžije još kahvedžija, odadžija (sobar), podrumdžija i nekoliko sluga.[4]
Historija
Prvih nekoliko decenija nakon pada Bosne pod osmansku vlast 1463. nastaju prvi hanovi i karavansaraji na ovim prostorima. Prvobitno su ih gradili visoki zvaničnici (sandžak-bezi, begler-bezi, veliki veziri itd.) i drugi imućni ljudi uz svoje vakufe (zadužbine). Vakufi su hanove izdavali pod zakup na godinu. Prvi han u Bosni bio je Kolobara han, koji je podigao Isa-beg Ishaković u Sarajevu početkom 1462. Godine 1659. u Sarajevu su bila 23 hana i tri karavansaraja, a 1878. godine 50. Gotovo svi sarajevski hanovi građeni su u samoj čaršiji. Pored Kolobare, najveći i najpoznatiji sarajevski hanovi bili su Tašlihan, Morića han (poznat i kao Novi han) i Đulov han. Sačuvan je samo Morića han.[3]
Reference
- ^ http://www.glavaticevo.com/rimskacesta.htm#1 Arhivirano 21. 5. 2008. na Wayback Machine)
- ^ Kreševljaković, Hamdija, (1991), Izabrana djela III, Sarajevo: Veselin Masleša
- ^ a b Kreševljaković, Hamdija, (1991), Izabrana djela III, str. 258-259, 265, Sarajevo: Veselin Masleša
- ^ Kreševljaković, Hamdija, (1991), Izabrana djela III, str. 268-271, Sarajevo: Veselin Masleša
Također pogledajte
Content Disclaimer
Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.
- The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
- There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
- It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
- Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
- Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.
