Share to:

Hotel Stari Grad

Hotel Stari Grad ili nekadašnji han Gazi Husrev-begovog vakufa, Hotel Gazi, nalazi se u Sarajevu, Bosna i Hercegovina. Zajedno sa stambenim objektom Kadić proglašen je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1]

Lokacija

Historijski kompleks Hotela Stari Grad (nekadašnji hotel Gazi Husrev-begovog vakufa ) i stambeni objekat Kadić se nalazi na raskrsnici ulica Mula Mustafe Bašeskije i Prote Bakovića.

Ulica Mula Mustafe Bašeskije, od Gazi Husrev-begove ulice do Baščaršije, tokom osmanskog perioda se zvala Gornja varoš ili Varoš. Tokom austrougarskog perioda ulica nosi naziv Čemaluša, od Koševskog potoka do Baščaršije. Između 1914. i 1919. godine ulica nosi naziv Potjorekova, po generalu Oskaru Potjoreku. Između 1919. i 1921. godine ulica se naziva Prijestolonasljednika Aleksandra. Od 1921. do 1941. godine ulica nosi naziv kralja Aleksandra I. U periodu od 1941. do 1945. godine ulica se naziva po doktoru Anti Paveliću. U kratkom periodu između 1945. i 1946. godine ulici je vraćen naziv ulica kralja Aleksandra I. Od 1946. godine pa do kraja zadnjeg rata u BiH, ulica se naziva Maršala Tita. Nakon zadnjeg rata u BiH, dio ulice zapadno od Vječne vatre zadržava taj naziv, a dio ulice istočno od Vječne vatre mijenja naziv u Mula Mustafe Bašeskije.

Ulica Prote Bakovića nosi naziv po sarajevskom paroh i proti Stevanu Bakoviću, rođenog 1797. God. u Ožekovcima kod Bijeloga Polja u Sandžaku, i umro u Sarajevu 1893. godine. U Sarajevu je službovao još od 1817. godine i stanovao u ovoj ulici, i za to vrijeme postao jedna od najuglednijih ličnosti u gradu.[2]

Historija

Prvi han na ovoj lokaciji utemeljen je još početkom XVIII vijeka i bio je poznat pod imenom Kolluk han. Sve do 1778. godine han bio je u privatnom vlasništvu kada ga je posljednji vlasnik Šejh hadži Idriz prodao Gazi Husrev-begovom vakufu. Han je bio jednospratna zgrada. U prizemlju su se prema nalazili dućani, a na spratu su bile odaje za konačenje kapaciteta 20 mjesta i kafana sa kahvodžakom. U pozadini, bila je smještena štala za putničke konje.

Hotel (djelo arhitekte Josipa Vancaša) izgrađen je u periodu 1909-1912. god, nakon požara 1908. godine u kojem izgorio je raniji vakufski objekat koji je imao funkciju prenoćišta. Bio je jedan od najluksuznijih hotela u Sarajevu sa komforom na evropskom nivou. Hotelu je dato ime po Gazi Husrev-begovoj viteškoj tituli – Gazi hotel.

Hotel je nacionaliziran 1946. godine, dobiva naziv hotel „Stari Grad“. Do rata u Bosni i Hercegovini koristila su ga ugostiteljsko-hotelska preduzeća u društvenom vlasništvu.

Godine 2003. hotel je vraćen na upravljanje izvornom vlasniku, Gazi Husref-begovom vakufu, i porodici Kadić, koji saniraju nastala oštećenja, restauriraju fasade i mijenja namjenu objekta.

Opis

Kompleks predstavlja stambeno-poslovnu višespratnicu sa podrumom, prizemljem, dva sprata i tavanom. Funkcionalno i vlasnički podijeljen je u veće istočno krilo, koje predstavlja poslovni dio u vlasništvu Gazi Husrev-begovog vakufa, i manje zapadno krilo u vlasništu porodice Kadić.

U arhitektonskom smislu, Vancaš je napravio veći otklon od secesijskog principa organizacije pročelja i to najviše u slobodi zidnih planova i oblicima doksata. Centralni doksat, nepravilno konveksan, veličine dva kata, s tim što je gornji sav u drvetu i staklu, poput divanhane kod bosanske kuće. Ugaoni doksat je u tlocrtu petorugaonik.[3]

Literatura

  • Alija Bejtić, “Mali urbanizam Sarajeva, Hotel Stari Grad“, Oslobođenje, Sarajevo.
  • B. Spasojević, Arhitektura stambenih palata austrougarskog perioda u Sarajevu, Svjetlost, Sarajevo.
  • N. Kurto, Sarajevo 1492-1992, Oko, Sarajevo.

Reference

  1. ^ "Hotel Stari grad". kons.gov.ba. Arhivirano s originala, 30. 6. 2020. Pristupljeno 13. 9. 2016.
  2. ^ "Alija Bejtić: Ulice i trgovi Sarajeva – Topografija, geneza, topinimi". Muzej grada Sarajeva, Sarajevo, 1973. Arhivirano s originala, 2. 5. 2019. Pristupljeno 13. 9. 2016.
  3. ^ "Nedžad Kurto: ARHITEKTURA BIH- Razvoj bosanskog stila". Kulturno naslijeđe, Sarajevo. Pristupljeno 9. 2. 2017.

Content Disclaimer

Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.

  1. The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
  2. There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
  3. It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
  4. Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
  5. Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.
Prefix: a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9

Portal di Ensiklopedia Dunia

Kembali kehalaman sebelumnya