Inercija

Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Klasična mehanika
${\displaystyle {\textbf {F}}={\frac {d}{dt}}(m{\textbf {v}})}$ Drugi zakon kretanja
Historija Hronologija
Grane Primjenjena Nebeska Kontinuum Dinamika Kinematika Kinetika Statika Statistička
Fundamentalni koncepti Ubrzanje Ugaona količina kretanja Spreg sila D'Alembertov princip Energija kinetička potencijalna Sila Referentni okvir Inercijalni referentni okvir Impuls Inercija / Moment inercije Masa Mehanička snaga Mehanički rad Moment Količina kretanja Prostor Brzina Vrijeme Moment sile Stvarni rad
Formulacije padding-bottom:0.5em; Analitička mehanika Lagrangeova mehanika Hamiltonova mehanika
Glavne teme Prigušenje (koeficijent) Pomak Jednačine kretanja Eulerovi zakoni kretanja Inercijalna sila Trenje Harmonijski oscilator Inercijalni / Neinercijalni referentni okvir Mehanika kretanja planarne čestice Kretanje (linearno) Newtonov zakon gravitacije Newtonovi zakoni kretanja Relativna brzina Kruto tijelo dinamika Eulerove jednačine Jednostavno harmonijsko kretanje Vibracije
Rotacija Kružno kretanje Rotirajući referentni okvir Centripetalna sila Centrifugalna sila reaktivna rotirajući referentni okvir Coriolisova sila Klatno Tangencijalna brzina Brzina okretanja Ugaono ubrzanje / pomak / frekvencija / brzina
Naučnici Kepler Galileo Huygens Newton Horrocks Halley Maupertuis Daniel Bernoulli Johann Bernoulli Euler D'Alembert Clairaut Lagrange Laplace Poisson Hamilton Jacobi Cauchy Routh Liouville Appell Gibbs Koopman Von Neumann
p r u

Portal "Fizika"
Odjeljak posvećen isključivo fizici

Inercija ili tromost je jedno od osnovnih osobina svih čestica u svemiru koje imaju masu, tj. masa je mjera inercije tijela. Ta se osobina manifestuje kao opiranje tijela promjeni stanja kretanja, što je izrečeno prvim Newtonovim zakonom.

U osnovi, to znači da bi se tijelu promijenio intenzitet brzine i/ili smjer brzine, na to tijelo mora djelovati sila. Uočimo da za promjenu smjera kretanja nije potrebna i promjena intenziteta brzine. Opiranje promjeni stanja kretanja očituje se u pojavi inercijalne sile koju tijelo "osjeća" prilikom ubrzavanja i/ili prilikom kretanja po nepravolinijskoj putanji.

Dobar ilustrativni primjer za slučaj promjene intenziteta brzine je vožnja u automobilu. Svi znaju iz iskustva da prilikom ubrzavanja u automobilu naše tijelo biva pritisnuto uz sjedalo, kao da nas nešto vuče prema natrag, dok prilikom usporavanja nastavljamo s kretanjem prema vjetrobranskom staklu, kao da nas nešto vuče prema naprijed. Efekat je izraženiji što je veća masa tijela i/ili promjena brzine, tj. ubrzanje.

Vektor inercijalnih sila uvijek gleda u suprotnom smjeru od vektora ubrzanja, a intezitet je jednak ${\displaystyle \mathbf {} F_{in}=m*a}$. Inercijalne sile su po prirodi masene (volumenske) sile (za razliku od kontaktnih). Takve sile "prožimaju" tijelo u cijeloj njegovoj masi (volumenu) jer djeluju na svaku njegovu česticu; u biti, priroda inercijalnih sila se ni po čemu ne razlikuje od gravitacijskih, osim što su im uzroci različiti. Neke inercijalne sile su od posebnog značaja u analizi kretanja pa imaju i posebno ime: centrifugalna sila, Coriolisova sila.

Masa tijela je prikladna veličina za mjeru inercije samo kod razmatranja kretanja koje uključuje translaciju, međutim, inercijalni efekti se pojavljuju i kod čistog rotacijskog kretanja (stalno mijenjanje smjera kretanja). Sama masa u takvom slučaju nije dovoljno dobra veličina pa se uvodi pojam inercijalnog momenta. Inercijalni moment se definiše kao

${\displaystyle \mathbf {} M_{in}=J\epsilon }$

gdje je ${\displaystyle \mathbf {} J}$ moment inercije, a ${\displaystyle \mathbf {\epsilon } }$ je ugaono ubrzanje u [rad/s²]. Ova je formula potpuna rotacijska analogija formule ${\displaystyle \mathbf {} F=ma}$. Inercijalni moment se može naći i kao moment inercijalne sile za osu rotacije gdje se vektor tog momenta može naći pomoću vektorskog proizvoda.

${\displaystyle \mathbf {} M_{in}=r\times F_{in}}$

gdje je ${\displaystyle \mathbf {} r}$ vektor najkraće udaljenosti pravca vektora inercijalne sile od osi rotacije usmjeren od osi prema sili.

• Opća teorija relativnosti
• Kinetička energija
• Newtonovi zakoni kretanja
• Klasična mehanika
• Posebna teorija relativnosti