Julio Baghy
Julio Baghy | |
|---|---|
 | |
| Rođenje | Gyula Baghy 13. januar 1891. |
| Smrt | 18. mart 1967 (76 godina) |
| Zanimanje | glumac, pisac, esperantist |
Julio Baghy, rođen 13. januara 1891. u Segedinu, Austro-Ugarska (danas Mađarska), kao Gyula Baghy je bio mađarski glumac, pisac i esperantista. Neke od njegovih novela i pjesama objavljene su na raznim jezicima. Bio je učitelj esperanta i pristaša esperantskog pokreta te je bio potpredsjednik Esperantske akademije.
Biografija
Otac mu je glumac , majka glumica i kazališna asistentica Mária Bodrogi. Njegovi djed i baka po majci su glumci Dénes Bodrogi i Lina Pavlon. Njegova supruga je Erzsébet Irma Zsiros, s kojom se vjenčao 24. studenog 1924. u Budimpešti. Otac mu je bio dramski glumac Gyula Baghy, a majka Mária Bodrogi pozorišna suflerica. Njegovi djed i baka po majci su glumci Dénes Bodrogi i Lina Pavlon. Njegova supruga je Erzsébet Irma Zsiros, s kojom se vjenčao 24. novembra 1924. u Budimpešti.[1]
Nakon školskih dana postaje glumac i redatelj raznih pozorišta. Prvi svjetski rat mu je prekinuo karijeru i proveo je šest godina u sovjetskom zarobljeništvu. Još u mladosti pojavile su se mnoge njegove pjesme i novele u mađarskim novinama. Godine 1911. susreo se s esperantom čija ga je osnovna ideja odmah fascinirala. Svoju opsežnu esperantsku aktivnost započeo je u sibirskom logoru za ratne zarobljenike, gdje je vodio mnoge tečajeve za ljude vrlo različitog porijekla. Nakon što se nakon rata vratio u Mađarsku, postao je jedna od najznačajnijih osoba esperantskog pokreta te je organizirao brojne tečajeve esperanta svih razina, književne večeri. Baghy je nekoliko puta bio glumac i redatelj kazališnih predstava koje su se održavale tokom Svjetskog esperantskog kongresa. Imao je ideje za reorganizaciju međunarodnog esperantskog pokreta, koje je predstavio u "Publici letero" 1931. godine. Baghy je djelovao prema cilju podizanja intelektualne razine esperantske zajednice. Njegov prijedlog da se rođendan Ludvika Zamenhofa ustanovi kao "Dan (esperantske) knjige" također je bio usmjeren u tom smjeru. Za Baghyjeva djela karakteristična je krilatica "Ljubav stvara mir, mir održava čovječanstvo, a čovječanstvo je najviši ideal". Radio je za mnoge esperantske novine i bio je glavni urednik "Literatura Mondo" do 1933. godine. Međutim, od 1930-ih nadalje Baghyjeva djela (zbirka stihova "La vagabondo kantas" i roman "Verdaj Donkiĥotoj") postaju sve kritičnija i satiričnija, dok konačno nije postao oštar kritičar esperantskog pokreta.
Poezija
Baghy je svoje prve pjesme napisao dok je bio ruski ratni zarobljenik. Zamenhof i drugi raniji esperantski pjesnici bili su ograničeni ograničenim mogućnostima jezika, što je Zamenhof uspio djelomično nadoknaditi fokusiranjem na značenje, a ne na oblik u svojim pjesmama. Prvi svezak poezije, "Preter la vivo", objavljen je 1922. i pokazao je nove smjerove u esperantskoj poeziji: riječi, rime i slike bave se i osobnim i humanističkim temama. Poezija je bila Baghyjev métier, njegov način izražavanja osjećaja na esperantu bio je originalan i nov. Upotrebom asonantnih oblika rime on je i domišljato proširio jezične mogućnosti. U njegovom drugom tomu, "Pilgrimo", koji se pojavio 1926, njegov je talent bio još očitiji, iako je bio možda malo previše patetičan i romantičan. Za svoj treći svezak, "Migranta Plumo", objavljen 1929, Baghy je ponovno tražio druge oblike. U četvrtom i posljednjem tomu, "La vagabondo kantas" (1933), vratio se klasičnom esperantskom jeziku kako bi usavršio svoj talent za pisanje stihova – s blagim utjecajima iz mađarske poezije.
Novele i romani
U novelama "Dancu Marionetoj" (1927), "Migranta Plumo" i "Printempo en la Aŭtuno" (1931.) jasno se pokazao kao borac za mir, ponekad slikajući sumornim bojama, ponekad oštrim perom.
Prvi roman, "Viktimoj" (objavljen 1926), opisuje život zarobljenika; ali je uzbudljiv i uzbudljiv za čitanje zahvaljujući Baghyjevom humoru i strasti. Ali najvažniji roman vjerojatno je "Hura!" (1930), koji je satira o ljudskom društvu.
Djelo "La teatra korbo", objavljeno 1934. godine, sadrži sjećanja iz Baghyjeva djetinjstva, ispovijesti o osobi i autoru Baghyju, kao i o njegovom životu i radu za esperanto.
Bibliografija
- Arĝenta duopo, 1937, (zajedno s Kálmán Kalocsay)
- Aŭtuna foliaro, 1965, 1970
- Bukedo, 1922, E.R.A. 15 pĝ.
- Ĉielarko, 1966
- Dancu, marionetoj!, 1927,
- Heredaĵo 1939
- Hura! – satirični roman 1930;
- Insulo de Espero, nastavak romana Hura!
- Koloroj, 1960
- La Teatra Korbo
- La Vagabondo Kantas, 1933; 1937
- La verda koro –
- Migranta Plumo
- Nik Nek kaj Kat Jen ??
- Ora duopo
- Pilgrimo –
- Preter la vivo
- Printempo en la aŭtuno
- Sonĝe sub pomarbo
- Sur sanga tero,
- Verdaj Donkiĥotoj
- Viktimoj
Nagrade
![[icon]](https://infokontak.com/bs/Datoteka:Wiki_letter_w_cropped.svg){kind=small} | Ovaj odlomak potrebno je proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Napomene
Reference
Content Disclaimer
Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.
- The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
- There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
- It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
- Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
- Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.
