Karakaj
Karakaj | |
|---|---|
Naseljeno mjesto | |
  Karakaj | |
 Interaktivna karta Karakaj | |
| Koordinate: 44°24′53″N 19°07′24″E / 44.4147°N 19.1233°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Republika Srpska |
| Grad | Zvornik |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Naseljeno mjesto | 2.828 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Pozivni broj | (+387) 56 |
Karakaj je naseljeno mjesto u gradu Zvorniku, Bosna i Hercegovina.
Geografija
Karakaj danas podrazumijeva širi prostor koji se prostire od mosta za drumski saobraćaj na Drini na jugu do Čelopeka na sjeveru i od Drine na istoku do mosta na rijeci Sapni i Jardana na zapadu. Na prostoru uzvodno uz rijeku Hoču i uz sadašnji put prema Tuzli, nalazi se zaseok Đile.
Historija
Selo Karakaj je nekad bilo rijetko naseljeno. Nalazilo se u Zvorničkom polju uz cestu Zvornik - Kozluk, pružajući se od Meteriza i Debelog brda do Tomina hana i puta što se odvaja ka Sapni. U njemu je živjelo isključivo srpsko stanovništvo. Nekoliko srpskih kuća nalazilo se i po rubnim dijelovima okolnih brda. Ime je dobilo po stijeni Kara kaja (od turskih riječi kara - crna i kaja - stijena). Kara kaja se nalazi iznad puta i mosta na Drini. Đile, dio Karakaja naseljen Bošnjacima, su nastale najvjerovatnije 1862.
Zvorničko pravoslavno groblje, koje se nalazilo u podnožju Kahvenjače iznad Kuljanskog puta, premješteno je 1870-ih u Karakaj. Od 1878. u sjevernom dijelu groblja sahranjivano je i katoličko stanovništvo. Za vrijeme Prvog svjetskog rata, u blizini stijene nalazilo se vojničko groblje u kojem su 1914. i 1915. sahranjivani austro-ugarski vojnici. Ostaci groblja bili su vidljivi do sredine 1950-ih kada im se gubi svaki trag.
Od dolaska Austro-ugara do 1934, u Karakaju se nalazio vojni poligon, a preko puta bile su vojne štale sa konjima uz veterinarsku ambulantu. Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, postojale su javna česma i kafana.
U ranijim periodima stanovništvo Karakaja bavilo se isključivo zemljoradnjom. Do 1960-ih nisu postojali ni kafana ni prodavnica te se sve moralo kupovati u Zvorniku. Izgradnjom brojnih privrednih objekata krajem 1950-ih i 1960-ih, Karakaj postaje industrijska zona. Uporedo sa razvojem industrije, razvijalo se i naselje. Karakaj je postao veća mjesna zajednica sa više prodavnica, restorana i radionica, vodovodom i kanalizacijom, nogometnim igralištem i klubom (FK Radnički, osnovan 1971), bioskopom i drugim objektima. Od 1972. djeluje i Tehnički školski centar.
Današnje naselje Karakaj, koje je ranije bilo prigradska mjesna zajednica u sastavu grada Zvornika, nastalo je 2012. izdvajanjem dijelova naselja Zvornik i Jardan. Džamija u Đilama svečano je otvorena 2. augusta 2015. Izgradnja je započela 1991, a radovi su poslije rata nastavljeni 2006.[2][3]
Stanovništvo
Na popisu 1879, Karakaj je imao 139 stanovnika, a 1910. 225, od čega 114 muslimana, 102 pravoslavca i devet katolika. Na popisu 1921, naselje je imalo 236 stanovnika, od čega 128 pravoslavnih, 98 muslimana i 10 katolika. U popisima poslije Drugog svjetskog rata, Karakaj se tretirao kao prigradsko naselje, te se broj njegovih stanovnika iskazivao u okviru grada, kao jedna od njegove četiri mjesne zajednice. Mjesna zajednica Karakaj je 1991. imala 1.530 stanovnika, od čega 820 Bošnjaka i 616 Srba.
| Sastav stanovništva – naselje Karakaj | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[4] | |||||||
| Osoba | 2 828 (100,0%) | ||||||
| Srbi | 2 475 (87,52%) | ||||||
| Bošnjaci | 324 (11,46%) | ||||||
| Hrvati | 8 (0,283%) | ||||||
| Nisu se izjasnili | 7 (0,248%) | ||||||
| Nepoznato | 6 (0,212%) | ||||||
| Ostali | 3 (0,106%) | ||||||
| Jugoslaveni | 2 (0,071%) | ||||||
| Muslimani | 2 (0,071%) | ||||||
| Makedonci | 1 (0,035%) | ||||||
Literatura
- Hudović, Mehmed (2000). Zvornik: Slike i bilješke iz prošlosti. Sarajevo: Udruženje građana općine Zvornik.
Reference
- ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 8. 1. 2016.
- ^ "Otvorena džamija u Karakaju". Radio Glas Drine. 3. 8. 2015. Arhivirano s originala, 6. 4. 2019. Pristupljeno 6. 4. 2019.
- ^ "OTVORENA DŽAMIJA U KARAKAJU". Medžlis IZ Zvornik. 7. 8. 2015. Arhivirano s originala, 6. 4. 2019. Pristupljeno 6. 4. 2019.
- ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
Vanjski linkovi
Content Disclaimer
Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.
- The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
- There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
- It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
- Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
- Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.
