Share to:

Kazein

Kiselo mlijeko pod mikroskopom sa globulama masti i zgrušanom masom kazeina (tamno)
Precipitirani mliječni kazein

Kazein (lat. caseus = sir) je naziv za porodicu srodnih fosfoproteina: αS1, αS2, β, κ. Ovi proteini se najčešće nalaze u sisarskom mlijeku, gdje čine 80% proteina u kravljem mlijeku i između 20% i 45% proteina u ljudskom majčinom mlijeku . Kazein ima širok spektar upotrebe, od toga da je glavna komponenta sira ili se koristiti kao dodatak hrani, za vezanje i sigurnije spajanje komponenti. Kao izvor hrane , kazein sadrži aminokiseline, ugljikohidrate i dva neorganska elementa: kalcij i fosfor.[1][2][3][4][5]

Sastav

Kazein sadrži prilično veliki broj prolinskih ostataka, koji ne komuniciraju. Tu su i nedisulfidni mostovi . Kao rezultat toga, ima relativno malo tercijarnih struktura. Relativno je hidrofoban , pa je slabo topiv u vodi. Nalazi se u mlijeku, kao suspenzija čestica pod nazivom "kazeinske micele", koje pokazuju samo ograničenu sličnost sa tipskim surfaktantima jer su im hidrofilni dijelovu na površini i sferni su. Međutim, u oštrom kontrastu sa surfaktanim micelama, unutrašnjost kazeinskih micela je izuzetno hidrirana. Micele kazeina se drže zajedno putem iona kalcija i hidrofobne interakcije.[6][7]

Kao primjer, u narednoj tabeli se navode komponente kravljeg kazeina.

Protein Količina
(g/L kravljeg mlijeka)[8]
Broj aminokiselina UniProt unos
αS1-Kazein 10,7 199 P02662
αS2-Kazein 2,8 207 P02663
β-Kazein 8,6 209 P02666
κ-Kazein 3,1 169 P02668
Ukupno: 26 g

Za razliku od kravljeg mlijeka, u ljudskom majčinom mlijeku, glavni proteini su β- i κ-kazein. U sljedećoj tabeli su detalji o kazeinu u majčinom mlijeku.

Protein Gen Hromosom Broj
aminokiselina
OMIM UniProt-unos
αS1-Kazein CSN1S1 4q21.1 170 115450 P47710
Kazein S2α-liki CSN1S2A[mrtav link] 4q13.3 27 - Q8IUJ1
β-Kazein CSN2 4q21.1 211 115460 P05814
κ-Kazein CSN3 4q21.1 162 601695 P07498

Bilo je nekoliko molekulskih modela koji bi mogli objasniti posebnu konformaciju kazeina u micelama. Jedna od njih predlaže da njihovo jezgro formira nekoliko submicela, a periferija se sastoji od κ-kazeina. Drugi model sugerira da jezgro formira kazeinom povezana vlakna. Konačno, najnoviji model predlaže dvostruku vezu među kazeina u odvijaju pretvaranje u žele. Sva tri modela vide micele kao koloidne čestice formirane od kazeinskih agregata umotane u topive molekule κ-kazeina.

Izoelektrična tačka kazeina je 4.6. Pri pH mlijeka od 6,6, kazein ima negativni naboj. Prečišćeni protein je netopiv u vodi. Iako se rastvara u rastvuru neutralnih soli, lahko dispergira u razblaženom rastvoru baza soli, kao što su natrij oksalat i natrij acetat.

Enzim tripsin možepokrenuti akciju hidrolize fosfata u kojoj su sadržani peptoni . Koristi se za sprav vrstaljanju organskih ljepila.[9]

Upotreba

Boje

Likovni umjetnici veoma često upotrebljavaju kazeinske boje zato što su rastvorljive u vodi i brzo se suše. Utvrđeno je da se ovakve boje koriste od davnih egipatskih vremena kao oblik tempera boja, a u širokoj upotrebi za komercijalne ilustracije kao odabrani materijal do kasnih 1960-ih kada je, sa pojavom akrilnih boja, kazein jpostao manje popularan. Međutim, i dalje je u širokoj upotrebi kod scenskih slikara impresionista, iako je akril napravio prodor u toj oblasti.

Ljepila

Ljepila na bazi kazeina, vode, hidratiziranog kreča i natrij hidroksida bila popularni za obradu drveta, uključujući i za avione, kad su se pojavio de Havilland Albatross avion. Kazeinsko ljepilo se koristi u proizvodnji transformatora (posebno transformatorskih postolja) zbog propusnosti ulja. Iako je u velikoj mjeri zamijenjen sintetičkim smolama, ljepila na bazi kazeina i dalje imaju primjenu u određenim nišama aplikacija, kao što je kaširanje vatrootpornih vrata i etiketiranju boca.

Sir

Sir se sastoji od proteina i masti iz mlijeka, obično m krava, bivola, koza ili ovaca. To je u produkt koagulacije kazeina. Tipično, mlijeko se zakiseli, a onda stegla dodavanjem sirila, koje sadrži proteolitičke enzime, a obično se dobija iz želudaca teladi. Pritiskom se zgrušane materije odvoje i formiraju u konačni oblik. Za razliku od mnogih proteina, kazein se ne steže toplotom. U procesu zgrušavanja mlijeka djeluje proteaza na topivi dio kazein, κ-kazein , čime se podstiče nestabilno micelarno stanje koje rezultira formiranjem ugruška. Kada stegne djelovanjem himozina, kazein se ponekad naziva i 'parakazein. Himozin (EC 3.4.23.4) je asparaginska proteaza koja posebno hidrolizira peptidne veze u Phe105-Met106 κ-kazeina i smatra se da je najefikasnija proteaze za industrijsko spravljanje sira.

Plastika i vlakna

Neke od najranijih plastika su na bazi kazeina. Konkretno, galalit je dobro poznat za prevljenje tipki . Vlakna mogu biti od ekstrudiranog kazeina. Tkanine lanital, koje izrađene od kazeina vlakana, poznate su kao aralac u Sjedinjenim Američkim Državama bile je posebno popularne u Italiji, tokom 1930-ih. Nedavne inovacije kao što su QMilch nude rafiniraniranija vlakna za moderne tkanine.

Suplemenat proteina

Atraktivno svojstvo molekula kazeina molekula je njegova sposobnost da se u želucu formira u gelnu masu ili ugruške, što ga čini vrlo efikasnomhranljivom materijom. Ugrušak je sposoban da sporo otpušta aminokiseline u krvotok, ponekad i tokom nekoliko sati. Često je kazeina dostupan kao hidrolizirani kazein, pri čemu je hidroliziran putem proteaza kao što je tripsin. Hidrolizatna forma je gorka i takve dodatke često odbijaju dojenčad i laboratorijske životinje u korist netaknutoh kazeina.

Također pogledajte

Reference

  1. ^ Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-1-8.
  2. ^ Kapur Pojskić L., Ed. (2014): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 978-9958-9344-8-3.
  3. ^ Hall J. E., Guyton A. C. (2006): Textbook of medical physiology, 11th edition. Elsevier Saunders, St. Louis, Mo, ISBN 0-7216-0240-1.
  4. ^ Alberts B. (2002)ː Molecular biology of the cell. Garland Science, New York, ISBN 0-8153-3218-1.
  5. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.
  6. ^ Kunz C., Lonnerdal B. (1990): Human-milk proteins: analysis of casein and casein subunits. American Journal of Clinical Nutrition (The American Society for Clinical Nutrition). 51 (1): 37–46. PMID 1688683.
  7. ^ Industrial Casein". National Casein Company. Archived from the original on 2012-11-12.
  8. ^ The Dairy Science and Technology eBook: Dairy Chemistry and Physics: Milk Proteins, abgerufen am 9. Januar 2015.
  9. ^ CCMR – Ask A Scientist!". Ccmr.cornell.edu. 1998-09-24.

Vanjski linkovi

Content Disclaimer

Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.

  1. The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
  2. There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
  3. It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
  4. Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
  5. Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.
Prefix: a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9

Portal di Ensiklopedia Dunia

Kembali kehalaman sebelumnya