Krimčaci
кримчаки, кърымчахлар, qrımçahlar | |
|---|---|
| Ukupno stanovništva | |
| oko 1.200 - 1.500[1] | |
| Regije sa značajnim stanovništvom | |
 Izrael | 1.200[2] |
 Ukrajina | 406 (2001)[3] |
 Rusija | 954 (2021)[4] |
| Jezici | |
| ruski, krimčakski | |
| Religija | |
| Pravoslavni judaizam | |
| Vezane etničke grupe | |
| Krimski Karaiti Krimski Tatari | |
Krimčaci (krimčakski: množ. кърымчахлар , qrımçahlar, jed. кърымчах , qrımçah ) su jevrejske etno-religijske zajednice na Krimu nastale od pristaša rabinskog judaizma koji govore turkijske jezike.[5] Historijski su živjeli u neposrednoj blizini Krimskih Karaita, koji slijede karaitski judaizam.
Isprva je krimčak bio ruski opis koji se koristio da se razlikuju od njihovih aškenaskih jevrejskih jednovjernika, kao i od drugih jevrejskih zajednica u bivšoj Ruskoj Imperiji, kao što su gruzijski Jevreji, ali u drugoj polovini 19. vijeka ovo ime su usvojili Krimčaci. Prije toga, njihovo samoimenovanje bilo je "Срель балалары" (Srel balalari) - doslovno "Djeca Izraela". Krimski Tatari su ih nazivali zuluflı çufutlar ("Jevreji sa pe'otom") kako bi ih razlikovali od Karaita, koji su se zvali zulufsız çufutlar ("Jevreji bez pe'ota").
Jezik
Krimčaci govore modifikovani oblik krimskotatarskog jezika, koji se zove krimčakski jezik. To je jevrejski patois,[6] ili etnolekt krimskih Tatara, koji je kipčakski turkijski jezik. Prije Ruske revolucije 1917. Krimčaci su bili jednim dijelom dvojezični: govorili su etnolektom Krimčaka i istovremeno su uglavnom koristili hebrejski za svoj vjerski život i za pisanu komunikaciju. Krimčaci su se pridržavali svog turkijskog jezika sve do Drugog svjetskog rata, ali su kasnije počeli gubiti svoj jezički identitet. Sada se trude da ožive svoj jezik. Mnoge lingvističke karakteristike krimčakskog jezika mogu se naći u krimskotatarskom jeziku. Osim toga, sadrži brojne hebrejske i aramejske tuđenice i tradicionalno je pisana hebrejskim slovima (sada je pisana ćiriličnim pismom).
Porijeklo
Krimčaci su vjerovatno rezultat različitog porijekla čiji su preci vjerovatno uključivali Jevreje Sefarde i Aškenaze, te Jevreje iz Bizantijskog carstva, Genove, Gruzije i drugih mjesta.[7]
Druge spekulativnije teorije uključuju da su Krimčaci vjerovatno djelomično porijeklom od jevrejskih izbjeglica koje su se naselile duž Crnog mora u antičko doba. Jevrejske zajednice postojale su u mnogim grčkim kolonijama u regionu tokom kasnog klasičnog perioda. Nedavno iskopani natpisi na Krimu su otkrili prisustvo Jevreja barem još u 1. vijeku prije nove ere. U nekim krimskim gradovima postojali su monoteistički paganski kultovi zvani sebomenoi theon hypsiston („Obožavaoci Svevišnjeg Boga“ ili „ Bogobojazni “). Ovi kvazi-prozeliti držali su jevrejske zapovijedi, ali su ostali neobrezani i zadržali određene paganske običaje. Na kraju su ove sekte nestale jer su njihovi članovi prihvatili ili kršćanstvo ili normativni judaizam. Druga teorija je da su nakon gušenja pobune Bar Kokhbe od strane cara Hadrijana, oni Jevreji koji nisu pogubljeni bili prognani na poluostrvo Krim.
U kasno klasično doba došlo je do velikih preokreta u regionu jer su Krim okupirali Goti, Huni, Bugari, Hazari i drugi narodi. Jevrejski trgovci kao što su Radhaniti počeli su da razvijaju opsežne kontakte u pontskom regionu tokom ovog perioda, i verovatno su održavali bliske odnose sa proto-krimčakskim zajednicama. Smatra se da je hazarska dominacija Krima tokom ranog srednjeg vijeka imala barem djelomični uticaj na demografiju Krimčaka.
Srednji vijek
![[icon]](https://infokontak.com/bs/Datoteka:Wiki_letter_w_cropped.svg){kind=small} | Ovaj odlomak potrebno je proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Kultura
Krimčaci praktikuju pravoslavni ili talmudski judaizam. Njihov jedinstveni nusah , ili molitvenik, poznat kao Nusah Kaffa, pojavio se tokom 16. vijeka. Kafa je ranije ime krimskog grada Feodosije.[7]
Tradicionalna zanimanja Krimčaka uključivala su poljoprivredu, trgovinu i vinogradarstvo.[7]
Odjeća i običaji Krimčaka ličili su na one obližnjih Karaita i krimskih Tatara.[7]
Krimčaci su sebe smatrali posebnom grupom i rijetko su se ženili sa karaitima ili krimskim Tatarima. Krimčaci su praktikovali poligamiju, ali su potom usvojili monogamiju krajem 19. vijeka.[7]
Također pogledajte
Reference
- ^ Kizilov, M. Krymchaks: Modern situation of the community. "Eurasian Jewish Annual". 2008
- ^ "Михаил Кизилов. Крымчаки: современное состояние общины". Arhivirano s originala, 17. 10. 2015. Pristupljeno 17. 10. 2015.
- ^ Krymchaks Arhivirano 22. 6. 2014. na Wayback Machine
- ^ "Strana2020". Arhivirano s originala, 30. 1. 2023. Pristupljeno 20. 5. 2023.
- ^ "Krymchaks". www.encyclopediaofukraine.com. Pristupljeno 20. 4. 2026.
- ^ Ianbay, Iala (2016). Krymchak Dictionary. Wiesbaden: Harrassowitz Verlag. str. IX–XIV. ISBN 978-3-447-10541-5.
- ^ a b c d e Akiner, Shirin (1986). Islamic peoples of the Soviet Union : with an appendix on the non-Muslim Turkic peoples of the Soviet Union : an historical and statistical handbook (2nd izd.). London: KPI. str. 433. ISBN 0-7103-0188-X.
Izvori
- Blady, Ken. Jevrejske zajednice na egzotičnim mjestima Northvale, NJ: Jason Aronson Inc., 2000. str. 115–130.
Vanjski linkovi
Content Disclaimer
Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.
- The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
- There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
- It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
- Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
- Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.
