Lepenica (rijeka u Bosni i Hercegovini)
Lepenica je rijeka u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine. Područje uz rijeku takođe se naziva Lepenica. Nastaje od Bijele rijeke koja izvire na Bjelašnici i protiče kroz Tarčin i Crne rijeke koja izvire na Bitovnji. Ove dvije riječice sastaju se kod Kreševa. Rijeka Lepenica u prvih par kilometara teče kroz kanjon, lijep prirodni ambijent, unakažen velikom količinom smeća. Na kraju toka protječe kroz Kiseljak, gdje prima pritoke Kreševčicu i Rotiljski potok, te se na sjeveroistočnoj periferiji naselja ulijeva u Fojničku rijeku. Izuzetno je bogata vodom. Do kraja sedamdesetih 20. vijeka bila je bogata i ribom, pogotovo lipljenom, što se naslućuje i iz njenog imena. Krivolovci su uništili riblji fond u ovoj srednjobosanskoj rijeci. Lepenica se uvijek izlijevala, ali se situacija pogoršala nakon gradnje autoputa uz njen tok. Izvođači radova nisu vodili računa o prohodnosti odvoda. U 2015. u Kiseljaku obavljeni su radovi na proširivanju i produbljivanju korita rijeke. Izgrađeni su i potporni zidovi. HistorijaPredio u kojem su sela Zabrđe i Toplica nalazi se na južnom rubu područja Lepenice. Iz antičkog doba je veliko troskovište, a na njivama ispod njega su ostaci antičkog građevinskog materijala i mnogobrojne stare rudarske jame koje su visine čovjeka i pravilno klesane. Od Zabrđa do Homolja, na obje obale Lepenice, su gomile šljunka duge i po nekoliko stotina metara koje su nastale u antičko doba ispiranjem zlata iz riječnog nanosa. U ranom srednjem vijeku pa sve do 14. stoljeća postojala je velika župa Lepenica, koja se prostirala na području današnjih općina Fojnica, Kreševo i Kiseljak, tj. obuhvatala je čitav sliv današnje Fojničke rijeke. Bila je jedna od sedam župa u srednjoj ili gornjoj Bosni. Najstariji historijski podatak o župi Lepenici nalazi se u povelji ugarsko-hrvatskog kralja Bele IV iz 1244. Godine.[1] U Zabrđu su iz srednjeg vijeka evidentirane dvije nekropole stećaka, od kojih je jedna uništena, a na drugoj sahranjen je veliki knez bosanski Radoja. Historijsko područje – Srednjovjekovna nekropola između sela Zabrđe i Toplice, općina Kiseljak, proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine [2] Kraj je, slomom srednjovjekovne države 1463. godine, potpao pod osmanlijsku vlast, koja je ubrzo formirala nahije, koje su bile otprilike u istom obimu kao kasne srednjovjekovne knežije. U ranim defterima popisana je i nahija Lepenica u oblasti Kraljeva zemlja.[3] Reference
Vanjski linkovi
|