Marie Lang
Marie Lang | |
|---|---|
 Lang između 1885. i 1899. | |
| Rođenje | 8. mart 1858. |
| Smrt | 14. oktobar 1934 (76 godina) |
| Mjesto počivanja | Grinzinško groblje, Beč |
| Državljanstvo | Austrija |
| Zanimanje | aktivistica za ženska prava, socijalna radnica, urednica |
| Poznat(a) po | suosnivanje Allgemeiner Österreichischer Frauenvereina i Wiener Settlementa |
| Supružnik/ci | Theodor Köchert Edmund Lang |
| Djeca | Erich Köchert Heinrich Lang Erwin Lang Lilith Lang |
Marie Lang (8. mart 1858 – 14. oktobar 1934) bila je austrijska aktivistica za prava žena, socijalna radnica, urednica i predstavnica građanskog ženskog pokreta u Beču. Bila je među osnivačicama organizacije Allgemeiner Österreichischer Frauenverein (Opće austrijsko žensko udruženje), učestvovala je u uređivanju časopisa Dokumente der Frauen i 1901. imala ključnu ulogu u osnivanju Wiener Settlementa. Djelovala je u radikalnijem krilu austrijskog građanskog feminizma, naročito u pitanjima pravnog položaja žena, prava vanbračne djece, zaštite majki, ženskog obrazovanja i ukidanja regulirane prostitucije.[1][2]
Biografija
Rođena je u Beču kao Marie Katharina Auguste Friederike Wisgrill, u građanskoj porodici liberalnog usmjerenja. Njen otac Karl Wisgrill bio je majstor-stolar, a majka Emilie, rođena Scholz, glumica i rođaka komičara Wenzela Scholza. Odrasla je u intelektualno otvorenom okruženju, koje je oblikovalo njeno kasnije zanimanje za socijalna, kulturna i politička pitanja.[1]
U prvom braku bila je udata za dvorskog zlatara Theodora Köcherta, s kojim je imala sina Ericha. Nakon razvoda udala se za advokata Edmunda Langa. U tom braku rođeni su Heinrich, Erwin i Lilith Lang; Erwin Lang kasnije je postao grafičar, a Lilith je bila majka austrijsko-američkog fizičara i kibernetičara Heinza von Foerstera.[1]
Marie i Edmund Lang u Beču su okupljali krug liberalnih intelektualaca, umjetnika i politički angažiranih ličnosti. Njihov dom bio je povezan s kulturnim i društvenim životom fin de siècle Beča, a među ljudima koji su boravili u njihovom krugu bio je i kompozitor Hugo Wolf.[1]
Ženski pokret
Krajem 1880-ih Lang je preko Rose Mayreder i Auguste Fickert ušla u građanski ženski pokret. Ubrzo je postala jedna od njegovih istaknutih predstavnica, a njeno djelovanje povezivalo je javni govor, organizacijski rad i privatnu mrežu društvenih kontakata.[2]
Godine 1893. s Fickert i Mayreder učestvovala je u osnivanju Općeog austrijskog ženskog udruženja koje je pripadalo radikalnijem krilu austrijskog građanskog feminizma. Udruženje se zalagalo za poboljšanje pravnog položaja žena i djece, proširenje ženskog obrazovanja, ukidanje celibata učiteljica i promjene u zakonima koji su ograničavali političko djelovanje žena.[1]
Od 1899. do 1903. bila je jedna od urednica časopisa Dokumente der Frauen, koji su pokrenule Fickert, Lang i Mayreder. Časopis je služio kao forum za feminističke, kulturne i socijalnopolitičke rasprave u austrijskom ženskom pokretu na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće.[1]
Socijalni rad i Wiener Settlement
Godine 1898. u Londonu je prisustvovala međunarodnom kongresu abolicionističkog pokreta. Ondje se upoznala s idejama settlement-pokreta, koji je nastojao povezati obrazovanje, socijalni rad i lokalnu pomoć stanovništvu siromašnih gradskih četvrti. Po povratku u Beč počela je širiti te ideje u austrijskom kontekstu.[1]
Godine 1901. s Else Federn i drugim saradnicama osnovala je Wiener Settlement, jednu od prvih institucija tog tipa u Austriji. Settlement je bio usmjeren na obrazovanje odraslih, pomoć radnicama i majkama, brigu o djeci, zdravstveno savjetovanje i kulturne aktivnosti u radničkim dijelovima grada. Lang je u organizaciji djelovala kao suosnivačica, potpredsjednica i članica odbora.[1]
U socijalnom radu posebno se bavila zaštitom majki, pravima vanbračne djece i pojedinačnom pomoći ženama u pravnim i porodičnim teškoćama. U Prvom svjetskom ratu radila je u ratnoj bolnici Akademske gimnazije u Beču, gdje je pomagala kao njegovateljica i terapeutkinja za masažu i pasivnu gimnastiku.[1]
Kasnije godine i naslijeđe
Nakon smrti Edmunda Langa 1918. postepeno se povukla iz intenzivnog javnog rada. Starost je provela u Altmünsteru, na imanju svog sina Ericha Köcherta, gdje je umrla 14. oktobra 1934. Sahranjena je u porodičnoj grobnici Wisgrill na Grinzinškom groblju u Beču.[1]
U historiji austrijskog ženskog pokreta ostala je upamćena kao jedna od središnjih ličnosti bečkog građanskog feminizma oko 1900. Njeno djelovanje povezivalo je politički feminizam, socijalnu reformu i kulturne mreže modernog Beča, a Wiener Settlement se smatra važnim korakom u razvoju institucionalnog socijalnog rada u Austriji.[2]
Reference
Content Disclaimer
Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.
- The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
- There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
- It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
- Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
- Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.
