Share to:

Meranti

Furnir merantija

Meranti označava grupu tropskog listopadnog drveća (bjelogorica) iz grupe koja obuhvata različite vrste iz roda Shorea iz porodice Dipterocarpaceae. Razne botaničke vrste se komercijalno svrstavaju u grupe po boji: bijeli meranti (latinski: Shorea assamica) (8 vrsta), žuti meranti (latinski: Shorea gibbosa) (4 vrste), svijetlocrveni meranti (latinski: Shorea smithiana) (10 vrsta) i tamnocrveni meranti (latinski: Shorea argentifolia) i crveni lauan (2 vrste).[1] Sinonimi za meranti su Seraya i Balau.

Porijeklo

Drvo merantija raste pretežno u šumama Dipterocarpaceae u Maleziji, Brunejima, Indoneziji[2] i na Filipinima.[1] Trenutno je na tržištu zastupljena roba iz Malezije i Indonezije. Prirodna rasprostranjenost je čitavo područje jugoistočne Azije. Po procjenama međunarodnih ekoloških organizacija, drvo merantija se većim dijelom isporučuje iz ilegalne eksploatacije šuma i iz Indonezije se krijumčari u Maleziju. Zbog toga je njegova upotreba od strane organizacija WWF i Robin Wood kritizirana, ukoliko se porijeklo ne certificira sa pečatom Savjeta Šumarskog udruženja (engleski: Forest Stewardship Council (FSC).[3]

Opis

Stabla merantija dosežu visinu do 45 metara, ali i više. Trupci imaju maksimalni prečnik od 1,5 m i mogu biti do 25 m bez kvrga. Boja drveta varira od crvenkastosmeđe u srčiki, do žute i sivo-svijetlocrvene u ostalom dijelu trupca (bjeljika).[2] Meranti su poteške vrste drveta (0,30-0,53-0,97 g/cm³). Što je svijetliji, to je uglavnom lakši i manje je trajan. Crvene vrste zamjenjuju mahagoni pa ih tako i komercijalno nazivaju (tanguile mahagoni, bataan mahagoni). Uskladištena oblovina jako raspucava. Rezana građa zahtijeva striktno slaganje i zaštitu čeonog premaza.[1]

Osobine

Osobine crvenog merantija[1]
ZM
(apsolutno suho)
ρ0
(g/cm³)
ZM
(standardno suho)
ρ1215
(g/cm³)
ZM
(neodređene vlažnosti)
ρw
(g/cm³)
Nazivna ZM
(standardno suho)
ργ
(g/cm³)
Zapreminsko utezanje
Uv
(%)
Tangencijalno utezanje
Ut
(%)
Radijalno utezanje
Ur
(%)
Longitudinalno utezanje
Ul
(%)
Koeficijent zapreminskog utezanja
k
Savojna čvrstoća
σb
(MPa)
Pritisna čvrstoća
σpm
(MPa)
Zatezna čvrstoća
σw
(MPa)
Smicajna čvrstoća
σs
(MPa)
Čvrstoća cijepanja
σc
(MPa)
Čvrstoća na udarac
Aw
(kJ/m²)
Modul elastičnosti
E
(MPa x 10³)
Tvrdoća po Janki
HJ
(MPa)
Tvrdoća po Brinelu
HB
(MPa)
Trajnost
0,50
0,40-0,63
0,52
0,50-0,68
0,80-0,95 - 14,1 9,7 4,1 0,3 0,47 119
76,5-158
63
52,5-73,5
146
66-222
9,0 - 60 14,5 - 48 mala[a]
  1. ^ Kao mala trajnost smatra se trajnost do 3 godine u nepovoljnim uslovima[1]

Upotreba

Drvo merantija upotrebljava se u proizvodnji furnira, kao i za proizvodnju šperploča i šperovanog drveta, za izradu namještaja, gradnju interijera, te za izradu građevinske stolarije (prozora i vanjskih vrata. Bolji i dekorativniji trupci se koriste za furnir i šperploče, inače se koristi za rezanu građu. Drvo je dobro za tokarenje, rezbarenje i intarziju, jer se lako obrađuje svim alatima.[1]

Vidi takode

Reference

  1. ^ a b c d e f Alija Karahasanović, Nauka o drvetu, Svjetlost, Sarajevo ISBN 86-01-00984-0
  2. ^ a b Meranti na holz.at Arhivirano 11. 8. 2016. na Wayback Machine (de)
  3. ^ "www.wwf.ch". Arhivirano s originala, 8. 9. 2011. Pristupljeno 23. 12. 2016.

Content Disclaimer

Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.

  1. The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
  2. There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
  3. It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
  4. Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
  5. Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.
Prefix: a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9

Portal di Ensiklopedia Dunia

Kembali kehalaman sebelumnya