Most
Most je građevina napravljena radi premošćavanja prirodnih ili vještačkih prepreka.[1] Svrha mosta je da omogući prolaz ljudima i vozilima. Most može biti napravljen od različitih materijala.
Prvi mostovi bili su drveni i kameni, a sada se grade od različitih materijala kao što su čelik, željezo, beton, armirani beton, prenapregnuti beton. Osim toga mostovi se grade i dalje od tradicionalnih materijala kao što su drvo i kamen. Gradnja mostova tekla je vijekovima svojim polaganim razvojem, pretežno na osnovi iskustva sa već izvedenih objekata. U početku su zadaci graditeljstva bili ograničeni na pješačke prijelaze i manje mostove. Pojava željeznice i razvoj putnog prometa uslovili su izgradnju mostova velikih otvora i dužina, koji su trebali biti brzo sagrađeni. Projektovanje mostova je složen građevinsko-tehnički zadatak, koji treba zadovoliti mnoge zahtjeve, a ne samo tehničko rješenje njegove nosive konstrukcije.
Vrste mostova[2]
- Viseći mostovi sastoje se od ceste obješene na nekoliko dugačkih željeznih kablova pričvršćenih na visoke tornjeve. Prvi takvi mostovi izrađivani su od užadi ili povijuša prekrivenim bambusovim štapovima. Visećim se mostovima mogu premostiti najveće udaljenosti, jer su prilično lagani.
- Lučni mostovi imaju luk koji, preko niza uspravnih stubova, drži saobraćajnicu, te se proteže od jednog do drugog kraja obale. Takvi su mostovi najsnažniji upravo zbog luka koji predstavlja jednu iznimno čvrstu konstrukciju.
- Konzolni mostovi sastoje se od nekoliko konzola (uglavnom dvije) koje su učvršćene za betonske oslonce u rijeci, ali samo na jednom mjestu. Tako most, budući da su konzole u obliku romba, ima oslonaca onoliko koliko ima konzola, izuzev dvije obale. Otuda i naziv konzola, što znači pričvršćen na jednom kraju, slobodno obješen. Čest je i kratki središnji luk na mjestu gdje se dvije konzole mosta dodiruju.
- Viseći most se također sastoji od tornjeva i na njih pričvršćenih kablova, samo što kablovi odozgo pridržavaju gotovo cijeli most. Kablova je manje i stubovi su niži kod ove vrste mosta. Ovakvi su mostovi u pitanju kada je potreban velik raspon između dvaju tornjeva.
- Pomični most može se pomicati kako bi propustio neko plovilo. Najčešći su dvodijelni pomični mostovi, čija se dva kraka, svaki sa suprotne strane, podižu. Postoje i mnoge druge vrste pomičnih mostova, kao npr. oni koji se pomiču rotiranjem, koji se uranjaju u vodu, koji se uvlače, itd.
- Gredni most čine više usporednih stubova u rijeci (ili na kopnu) koji podupiru most s cestom
Također pogledajte
Reference
- ^ "Parts of a Bridge Structure" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 30. 9. 2023. Pristupljeno 7. 1. 2024. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ^ "Types of Bridges".
Content Disclaimer
Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.
- The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
- There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
- It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
- Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
- Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.
