Prstenasti hromosom je aberantni hromosom čiji su krajevi spojeni i formiraju prsten. Prstenaste hromozome prvi je otkrio Lilian Vaughan Morgan, 1926.[1] Prstenasti hromosom označava se simbolom r u ljudskoj genetici i R u genetici roda Drosophila. Prstenasti hromosomi se mogu formirati u ćelijama nakon genetičkog oštećenja mutagenima kao što je zračenje, ali mogu nastati i spontano tokom razvoja.
Formiranje
Da bi hromosom formirao prsten, obično mu nedostaju oba kraja, što omogućava da seoštećeni krajevi međusobno spoje. U rijetkim slučajevima, telomere na krajevima hromosoma spajaju se bez ikakvog gubitka genetičkog materijala, što rezultira normalnim fenotipom.[2]
Kompleksna preuređivanja, uključujući segmentne mikrodelecije i mikroduplikacije, javljaju se u brojnim prstenastim hromofomima, dajući važne tragove u vezi sa mehanizmima njihovog formiranja.[3]
Mogu se formirati i mali suvišni prstenovi, što rezultira djelimičnom trisomijom.[4]
Prstenasti hromosomi su nestabilni tokom ćelijske diobe i mogu formirati međusobno povezane ili spojene prstenove.[4]
Povezani sindromi
Ljudski genetički poremećaji mogu biti uzrokovani formiranjem prstenastog hromosoma. Iako su vrlo rijetki, pronađeni su u svim ljudskim hromosomima. Simptomi uočeni kod pacijenata koji nose prstenaste hromosome vjerojatnije su uzrokovani delecijama gena u telomernim regijama zahvaćenih hromosoma, prije nego formiranjem same prstenaste strukture.[5] Skoro svi sindromi prstenastih hromosoma obilježeni su značajni kašnjenjem rasta.[4]
Prstenasti hromosomi mogu biti nasljedni ili sporadični. Na ozbiljnost stanja utiču česti mozaicizmi.[5] Na ozbiljnost također utiče lokacija fuzije, zbog gubitka različitih količina genetičkog materijala sa hromosomskih krajeva.
Poremećaji koji proizlaze iz formiranja prstenastog hromozoma uključuju:
^Shchelochkov O et al., Mosaicism for r(X) and der(X)del(X)(p11.23)dup(X)(p11.21p11.22) Provides Insight into the Possible Mechanism of Rearrangement, Molecular Cytogenetics 2008, 1:16