Seoča
Seoča | |
|---|---|
Naseljeno mjesto | |
  Seoča | |
 Interaktivna karta Seoča | |
| Koordinate: 44°03′14″N 18°06′07″E / 44.0538°N 18.102°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Zeničko-dobojski |
| Grad | Visoko |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Naseljeno mjesto | 604 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Pozivni broj | (+387) 32 |
Seoča je naseljeno mjesto u sastavu Grada Visoko u Zeničko-dobojskom kantonu, Bosni i Hercegovini. U historijskim izvorima područje Seoče vezuje se za rimsko doba, osmanski administrativni sistem i kasnije upravne promjene na području visočkog kraja.[2][3]
Historija
Antika
Na širem području Visokog zabilježeni su ostaci rimske ceste koja je pratila tok rijeke Bosne i povezivala zenički i sarajevski kraj. Prema podacima Zavičajnog muzeja Visoko, jedna od dionica te komunikacije prolazila je i kroz Donju Seoču.[2]
U arheološkoj literaturi evidentiran je i lokalitet Veliki Grad na Gradini u području Seoča–Gerdečići, opisan kao rimski kastel iz perioda od 1. do 3. stoljeća. Na lokalitetu su zabilježeni vidljivi temelji manje rimske utvrde dužine oko 30 metara.[4]
Osmanski period
Najstariji do sada sačuvani osmanski popis koji neposredno bilježi naselje vezano za današnju Seoču jeste katastarski popis visočke nahije iz 1468/1469. godine, u kojem se mjesto javlja kao Selce (Seoca). Isti izvor pokazuje da je naselje tada bilo dio šire upravne cjeline visočke nahije.[3]
U istom radu navodi se da se Selce pojavljuje i u kasnijim popisima visočke nahije krajem 15. i početkom 16. stoljeća, što svjedoči o kontinuitetu naselja u osmanskom administrativnom okviru.[3]
19. i 20. stoljeće
U literaturi o islamskim sakralnim spomenicima visočkog kraja navodi se džamija u Seoči s godinom 1900, što pokazuje da je naselje i u austrougarskom periodu imalo razvijen vjerski život i lokalnu zajednicu.[5]
Novija istraživanja kulturnohistorijskog naslijeđa Visokog bilježe i mezarje sa turbetom u Seoči (Donja Seoča), čime je potvrđeno prisustvo vrijednih osmanskih i postosmanskih sepulkralnih spomenika na prostoru naselja.[6]
U periodu Kraljevine SHS i Kraljevine Jugoslavije Seoča je bila u sastavu neorganizirane seoske općine Mokronoge, zajedno s Buzićima, Džindićima i Hlapčevićima.[7]
Stanovništvo
| Sastav stanovništva – naselje Seoča | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[8] | 1991.[9] | 1981.[10] | 1971.[11] | ||||
| Osoba | 604 (100,0%) | 737 (100,0%) | 659 (100,0%) | 618 (100,0%) | |||
| Bošnjaci | 581 (96,19%) | 650 (88,20%)1 | 559 (84,83%)1 | 478 (77,35%)1 | |||
| Hrvati | 9 (1,490%) | 40 (5,427%) | 54 (8,194%) | 73 (11,81%) | |||
| Bosanci | 6 (0,993%) | – | – | – | |||
| Bosanci i Hercegovci | 3 (0,497%) | – | – | – | |||
| Nisu se izjasnili | 3 (0,497%) | – | – | – | |||
| Jugoslaveni | 1 (0,166%) | 4 (0,543%) | 4 (0,607%) | – | |||
| Ostali | 1 (0,166%) | 10 (1,357%) | 5 (0,759%) | 2 (0,324%) | |||
| Srbi | – | 33 (4,478%) | 37 (5,615%) | 65 (10,52%) | |||
Reference
- ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 21. 12. 2015.
- ^ a b "Na području Visokog nalaze se i ostaci rimske ceste". Zavičajni muzej Visoko. 20. 3. 2018. Pristupljeno 17. 3. 2026.
- ^ a b c "Teritorijalna i upravna organizacija visočke nahije do početka 17. stoljeća". Prilozi za orijentalnu filologiju / Univerzitet u Sarajevu. Pristupljeno 17. 3. 2026.
- ^ "Vojni logori i objekti na tlu Bosne i Hercegovine" (PDF). Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu. Pristupljeno 17. 3. 2026.
- ^ "Islamska umjetnost u Austro-Ugarskoj Monarhiji: slučaj islamske kaligrafije u Bosni i Hercegovini". Academia.edu. Pristupljeno 17. 3. 2026.
- ^ "Stara muslimanska mezarja u Lužnici i Podvincima kod Visokog". Academia.edu. Pristupljeno 17. 3. 2026.
- ^ "Enes S. Omerović, Visoko u KHS-Jugoslaviji". Academia.edu. Pristupljeno 17. 3. 2026.
- ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 116/7/8)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 21. 12. 2015.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 21. 12. 2015.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 21. 12. 2015.
Vanjski linkovi
Content Disclaimer
Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.
- The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
- There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
- It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
- Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
- Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.
