Spam
Spam (bos. neželjena pošta) označava sistem masovnog slanja nepoželjnih i netraženih poruka Internet korisnicima. Ove poruke često reklamiraju proizvode za koje primaoci nisu izrazili interes, sadrže e-mail obavijesti o temama na koje se nisu pretplatili ili vode na web-stranice pornografskog ili sumnjivog sadržaja. Ukratko, svaka masovna i nepoželjna poruka koju korisnici nisu zatražili klasificira se kao spam.
Današnje statistike pokazuju da je otprilike tri četvrtine svih e-mail poruka na Internetu spam, što je posljedica ekonomije velikih brojeva. Naime, slanje miliona poruka putem e-maila postaje sve jednostavnije i jeftinije, a među velikim brojem primatelja gotovo se uvijek nađe neko ko će naručiti reklamirani proizvod ili kliknuti na priloženi link. Time se ostvaruje dobit za pošiljaoca, iako je sama poruka neželjena i uzrokuje opterećenje infrastrukture.
Slanje spama ostaje ekonomski održivo za pošiljaoce jer oglašivači nemaju znatne operativne troškove, osim održavanja vlastitih mailing-listi, servera i IP opsega. S druge strane, teret troškova poput gubitka produktivnosti, prevare i održavanja resursa snose korisnici i pružaoci internetskih usluga. Zbog toga su u mnogim državama zakonski regulisani oblici i kazne za slanje spama, poput CAN-SPAM zakona u Sjedinjenim Državama ili drugih propisa širom svijeta.CAN-SPAM Act.[1]
Kako količina spama raste, tako rastu i troškovi održavanja e-mail poslužitelja, dok efikasnost e-mail komunikacije opada uslijed "zagušenja" u korisničkim sandučićima. Pružatelji internetskih usluga (ISP) često uvode stroge mjere protiv dokazanih spamera, što uključuje blokiranje IP adresa ili domena s kojih dolazi veći broj neželjenih poruka. Uprkos tome, industrija spama sve se više oslanja na ilegalne metode distribucije, poput botneta i zlonamjernog softvera.
Različite vrste spama obuhvataju:
- Neželjene komercijalne ponude za proizvode ili usluge
- Prevare u kojima pošiljaoci zahtijevaju uplatu novca uz lažna obećanja velike zarade
- Lažna upozorenja i poruke koje motivišu primaoca da ih proslijedi drugim korisnicima
- Linkove ka zaraženim ili zlonamjernim web-stranicama
Osoba koja šalje ili organizuje slanje takvih poruka naziva se spamer.
Zaštita od spama
Razvijene su brojne metode zaštite od spama, uključujući:
- Filtere za spam ugrađene u e-mail servise koji analiziraju poruke i odbacuju sumnjive sadržaje.
- Crne liste (blacklists) i bijele liste (whitelists) kojima se reguliše pristup serveru na osnovu IP adrese ili domene.
- User reporting (prijavljivanje) neželjenih poruka, čime se spam označava i pomaže u otkrivanju novih izvora spama.
- Zakoni i propisi koji zabranjuju određene vrste slanja masovnih i obmanjujućih poruka.
Također pogledajte
- ^ https://www.ftc.gov/business-guidance/resources/can-spam-act-compliance-guide-business (posjećeno 1. februara 2025.)
Content Disclaimer
Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.
- The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
- There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
- It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
- Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
- Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.
