Albanski jezik (ISO 639-3: sqi) jest makrojezik i od 1952. službeni jezik Albanije temeljen na toskijskome. Pripada albanskoj skupini jezika indoeuropske jezične porodice i njime govor preko 7,5 milijuna ljudi.[1] Neki smatraju da svoje korijenje vuče iz ilirskih jezika.
Dijalekti
Albanski jezici dijele su u dvije glavne skupine: toskijska i gegijska. Rijeka Shkumbin je linija podjele. Sjeverno od rijeke Shkumbin govori se gegijski, a južno toskijski. Sve do dolaska komunista na vlast standardni jezik bio je temeljen na gegijskome, a poslije od 1952. na toskijskom.
Gegijski se govori u sjevernoj Albaniji, Makedoniji, Kosovu i dijelovima Crne Gore. Godine 1968. kosovski, makedonski i crnogorski Albanci su odlučili isključivo rabiti toskijski kao školski i književni jezik.[2]
Izgovor
Albanska abeceda ima 36 slova:
slovo
|
izgovor (IPA)
|
opis izgovora
|
a
|
a
|
slično hrvatskomu <a>
|
b
|
b
|
slično hrvatskomu <b>
|
c
|
t͡s
|
slično hrvatskomu <c>
|
ç
|
t͡ʃ
|
slično hrvatskomu <č>
|
d
|
d
|
slično hrvatskomu <d>
|
dh
|
ð
|
kao englesko <th> u they
|
e
|
e
|
kao hrvatsko <e>
|
ë
|
ə
|
poluglas kao prije <r> u krv
|
f
|
f
|
slično hrvatskomu <f>
|
g
|
g
|
slično hrvatskomu <g>
|
gj
|
ɟ
|
slično hrvatskomu <đ>, ali mekše
|
h
|
h
|
slično hrvatskomu <h>, ali mekše; englesko <h>
|
i
|
i
|
slično hrvatskomu <i>
|
j
|
j
|
slično hrvatskomu <j>
|
k
|
k
|
slično hrvatskomu <k>
|
l
|
ɫ
|
kao <l> u bol
|
ll
|
l
|
kao <l> u lik
|
m
|
m
|
slično hrvatskomu <m>
|
n
|
n
|
slično hrvatskomu <n>
|
nj
|
ɲ
|
slično hrvatskomu <nj>
|
o
|
o
|
slično hrvatskomu <ol>
|
p
|
p
|
slično hrvatskomu <p>
|
q
|
c
|
kao hrvatsko <ć>, ali mekše
|
r
|
ɾ
|
kao vrlo kratko hrvatsko <r> ili englesko <r>
|
rr
|
r
|
kao hrvatsko <r>
|
s
|
s
|
slično hrvatskomu <s>
|
sh
|
ʃ
|
kao hrvatsko <š>
|
t
|
t
|
slično hrvatskomu <t>
|
th
|
θ
|
kao englesko <th> u thin
|
u
|
u
|
slično hrvatskomu <u>
|
v
|
v
|
slično hrvatskomu <v>
|
x
|
d͡z
|
kao <c> u stric bi, zvučno <c>; talijansko <z> u zero
|
xh
|
d͡ʒ
|
kao hrvatsko <dž>
|
y
|
y
|
kao njemačko <ü>; kao <i> sa zaobljenim usnama
|
z
|
z
|
slično hrvatskomu <z>
|
zh
|
ʒ
|
kao hrvatsko <ž>
|
Usporedba s drugim jezicima
Albanski |
muaj |
i ri |
nënë |
motër |
natë |
hundë |
tre |
i zi / e zezë |
i kuq |
i verdhë |
i blertë / i gjelbër |
ujk
|
Drugi Indoeuropski jezici
|
hrvatski |
mjesec |
novo |
majka |
sestra |
noć |
nos |
tri |
crno |
crveno |
žuto |
zeleno |
vuk
|
engleski |
month |
new |
mother |
sister |
night |
nose |
three |
black |
red |
yellow |
green |
wolf
|
latinski |
mēnsis |
novus |
māter |
soror |
nox |
nasus |
trēs |
āter, niger |
ruber |
flāvus, gilvus |
viridis |
lupus
|
talijanski |
mese |
nuovo |
madre |
sorella |
notte |
naso |
tre |
nero |
rosso |
giallo |
verde |
lupo
|
njemački |
Monat |
neu |
Mutter |
Schwester |
Nacht |
Nase |
drei |
schwarz |
rot |
gelb |
grün |
Wolf
|
portugalski |
mês |
novo |
mãe |
irmã |
noite |
nariz |
três |
negro |
vermelho |
amarelo |
verde |
lobo
|
španjolski |
mes |
nuevo |
madre |
hermana |
noche |
nariz |
tres |
negro |
rojo |
amarillo |
verde |
lobo
|
rumunjski |
luna |
nou/noi |
mamă |
soră |
noapte |
nas |
trei |
negru |
roşu |
galben |
verde |
lup
|
velški |
mis |
newydd |
mam |
chwaer |
nos |
trwyn |
tri |
du (/di/) |
coch, rhudd |
melyn |
gwyrdd, glas |
blaidd
|
poljski |
miesiąc |
nowy |
matka |
siostra |
noc |
nos |
trzy |
czarny |
czerwony |
żółty |
zielony |
wilk
|
litavski |
mėnuo |
naujas |
motina |
sesuo |
naktis |
nosis |
trys |
juoda |
raudona |
geltona |
žalias |
vilkas
|
bugarski |
месец mesec |
нов nov |
майка maika |
сестра sestra |
нощ nošt |
нос nos |
три tri |
черен čeren |
червен červen |
жълт žălt |
зелен zelen |
вълк vălk
|
Izvori
- ↑ Albanian, Tosk: A language of Albania
- ↑ Edwin E. Jacques: Albanians : an ethnic history from prehistoric times to the present, Jefferson, North Carolina : McFarland, 1995., ISBN 0-89950-932-0, str. 484.
»
Progress in the development of a uniform language came in April 1968. At a Consultation on Language in Prishtina, the Albanians of Kosova, Macedonia and Montenegro in Yugoslavia decided to abandon the literary use of the Geg dialect and use only the official Tosk form in all their publications and schools (Përparim
March-April 1968, 323-24; Dielli
28 February 1989, 3).«
(Jacques, 1995., str. 484.)
Vanjske poveznice