|
Aljaska
 »Aljaska« preusmjerava ovamo. Za istoimeni poluotok, pogledajte Aljaska (poluotok).Aljaska je 49. savezna država SAD-a. Površina joj je oko 1,5 milijun km², a na tom prostoru živi 733.391 stanovnika (2020.) Hladna subpolarna klima uzrok je surovim uvjetima života. Važnost Aljaske uvjetovana je strateškim položajem i velikim rudnim (osobito zlato i srebro) i šumskim bogatstvom, te ribolovom. PovijestOtkrivena je u 18. stoljeću, a u drugoj polovici stoljeća Rusi su ondje osnovali prva naselja. Poslije Krimskog rata Rusi su se bojali da će Aljasku osvojiti Amerikanci, pa su počeli pričati da ju je bolje prodati nego izgubiti u ratu. Amerikanci su kupili Louisianu od Francuza, otok Manhatan od Indijanaca, pa je američki ministar vanjskih poslova htio kupiti Aljasku. Ponuda je predana ruskom caru prije građanskog rata 1860. godine, a prodaja je izvršena 7 godina kasnije. 18. listopada 1867. u jednoj vojnoj bazi na istoku Aljaske, spuštena je zastava Carske Rusije, a na jarbol je podignuta zastava SAD, čime je označen prelazak Aljaske u vlasništvo SAD-a. Naime, SAD su kupile milijun i pol četvornih kilometara potpune divljine po cijeni od 4 centa po jedinici, što se kasnije ispostavilo kao jedna od najpametnijih transakcija u povijesti. Tadašnji državni tajnik Wiliam Suard obavio je pregovore o kupovini zemlje, za koju su mnogi smatrali da je zemlja snijega i leda, te su dogovor o transakciji zvali “Suardove ludorije”. Međutim, mudrost iskazana ulaganjem u snijeg i led potvrđena je kada su na Aljaski otkrivene velike zalihe nalazišta nafte, zemnog plina i ruda. Aljaska je postala 49. država SAD 1959. godine, a tamošnji stanovnici i danas slave 18. listopad kao dan Aljaske. Površina Aljaske iznosi 1.518.775 km2. Na Aljaski živi više od 600.000 ljudi. Glavni grad Aljaske je Juneau. Administrativna podjelaAljaska je podijeljena na 27 okruga (boroughs). Najveći gradovi
Etničke grupe Podrobniji članak o temi: Indijanska plemena AljaskeIndijanci: Kultura ovih Indijanaca pripada sub-arktičkom području lovaca i ribara (Athapaskan) i kulturi Sjeverozapadne obale (Tsimshian i Kaigani). Jezično pripadaju porodicama Athapaskan i Koluschan, i manjim dijelom plemenima Chimmesyan, Skittagetan i Eyak. Plemena: Ahtena, Dihai-kutchin, Eyak, Han, Ingalik, Kaigani, Koyukon, Kutcha-kutchin, Nabesna, Natsit-kutchin, Tanaina, Tanana, Tennuth-kutchin, Tlingit, Tranjik-kutchin i Vunta-kutchin. Živi svijetPopis vrsta
IzvoriFoto album
 Panoramski pogled na rijeku Matanusku na Aljaski.
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
.svg)
.jpg)
