Fakultet političkih znanosti u Zagrebu
Fakultet političkih znanosti u Zagrebu (FPZG), osnovan je 1962. godine kao visoko učilište u okviru Sveučilišta u Zagrebu. To je najstarija znanstvena institucija s područja političkih znanosti u ovom dijelu Europe i jedini studij političkih znanosti u državi. Također je Fakultet političkih znanosti osnovao prvi sveučilišni studij novinarstva u Republici Hrvatskoj 1971. godine. Na Fakultetu postoje dva dodiplomska sveučilišna studija: studij politologije, koji traje 4 godine i studij novinarstva, koji traje 3 godine. Diplomski studiji na Fakultetu političkih znanosti izvode se iz novinarstva, u trajanju od dvije godine, i politologije, koji traje godinu dana. Također, postoji doktorski studij komparativne politike te različiti postdiplomski specijalistički studiji. Fakultet može voditi proceduru izbora u znanstveno zvanje doktora znanosti za područja politologije. Fakultet raspolaže znanstvenom bibliotekom iz područja političkih znanosti i komunikologije koja posjeduje preko 50.000 knjiga te izvrsnu kolekciju znanstvenih i stručnih, domaćih i stranih, časopisa. Osim te temeljne biblioteke na Fakultetu se nalazi i novinarska stručna biblioteka i čitaonica International Freedom Foruma, s kolekcijom svjetskih dnevnih novina pohranjenih na CD-romovima. Studenti i nastavnici mogu koristiti i dobro opremljeni računalni laboratorij u kojem je moguć besplatan pristup Internetu. Fakultet političkih znanosti ima razvijenu izdavačku djelatnost. Znanstveni časopis Politička misao izlazi četiri puta godišnje s posebnim brojem na engleskom jeziku (Croatian Political Science Review). Časopis redovito izlazi već nekoliko desetljeća i predstavlja najkvalitetniji znanstveni i stručni časopis s područja političke znanosti i srodnih disciplina u Hrvatskoj. Ostali časopisi koje izdaje Fakultet političkih znanosti su: Političke analize i Političke perspektive (regionalni časopis). Osim časopisa, Fakultet izdaje i biblioteku knjiga pod nazivom "Biblioteka politička misao". U toj uglednoj ediciji tiskana su klasična djela političke znanosti, kao i knjige suvremenih stranih i hrvatskih političkih znanstvenika. Znanstvena i istraživačka djelatnost na Fakultetu odvija se kroz veći broj istraživačkih timova na temama političke teorije, izbora i političkih stranaka, međunarodnih političkih i ekonomskih odnosa, medija i komunikacija, itd. Na Fakultetu se redovito održavaju specijalistički seminari iz novinarstva, lokalne uprave, izbora i stranka, te se organiziraju znanstveni skupovi, konferencije i javne tribine. Međunarodna suradnja visoko je razvijena, kako na razini osobnih kontakata i suradnje (u okviru International Political Science Association, Hrvatskog politološkog društva i regionalne suradnje centralno-europskih udruženja za političku znanost) tako i institucijski u okviru CEEPUS, Fulbright, Irex, Humbolt i drugih programa. Fakultet političkih znanosti članica je i European Consortium for Political Research. PovijestU Zagrebu je 1949. osnovana Viša novinarska škola koja je djelovala od 15. srpnja 1950.[1] do 1952. godine. Direktor te škole bio je Dinko Foretić, a u prvu je generaciju upisano 50 studenata. Godine 1962. osniva se Fakultet političkih znanosti, koji počinje s radom 1. studenoga 1962. Uz inicijalni smjer politologije, godine 1971. osniva se i smjer novinarstva. Godine 1975. osniva se treći studij: Studij općenarodne obrane i društvene samozaštite (ONO i DSZ).[2] Među osnivačima Fakulteta bio je hrvatski sociolog Ante Fiamengo.[3] Od 4. travnja 2022. zbog posljedica potresa, fakultet je privremeno preseljen u Importanne Galeriju na Iblerovom trgu 10.[4] StudijiU obrazovanju novinara, od akademske godine 2010./2011. na Fakultet političkih znanosti u Zagrebu je uveden smjer Novi mediji, tako da studenti mogu usavršavati svoje sposobnosti poznavanjem društvenih mreža, internetskih portala i ostalih područja vezanih uz nove medije. Studenti na 3. godini preddiplomskog studija novinarstva FPZG-a sada mogu birati ove smjerove: tisak, televizija, odnosi s javnošću, novi mediji, a na diplomskom studiju novinarstva: odnosi s javnošću, politička komunikacija i mediji i novinarstvo. Na diplomskom studiju politologije postoje sljedeći smjerovi: politička teorija, međunarodni odnosi, sigurnosni studiji, europski studiji (Hrvatska i Europa), politički sustav Hrvatske, javne politike i menadžment te smjer komparativne politike. Prijašnji studijiZavršetkom studija općenarodne obrane i društvene samozaštite stjecala se diploma profesora obrane i zaštite, TIPS-a[5] i marksizma.[2] Studiralo se dvopredmetno, obranu i zaštitu (općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu) te osnove marksizma i teoriju i praksu samoupravnoga socijalizma. Studenti tog studija uživali su privilegije kakve su imali samo studenti vojnih znanosti.[6] Prvi je voditelj Studija obrane i zaštite bio Nedjeljko (Nedeljko) Rendulić.[2] Većina su profesora bili bivši ili aktivni časnici Jugoslavenske narodne armije.[2] Postojao je i izvanredni dvogodišnji Studij općenarodne obrane koji nije uključivao nastavničko školovanje za osnove marksizma i teoriju i praksu samoupravnoga socijalizma. U četverogodišnjem studiju, u završnomu VIII. semestru izvodila se praktična nastava u jedinicama JNA.[7] Studenti koji su uspješno završili Studij općenarodne obrane imali su pravo na potvrdu da su odslužili vojnu obvezu u JNA, dok je određeni broj studenata prema postignutom uspjehu i prema kriterijima Saveznoga sekretarijata za narodnu obranu bio promaknut u rezervne časnike.[7] Godine 1976. bilo je 127 studenata na četverogodišnjem redovitom studiju[7] i 300 na dvogodišnjem izvanrednom studiju za doškolovanje kadrova s višom stručnom spremom.[7] Fakultet je te godine radi pružanja pomoći SR Crnoj Gori, na izvanredni studij primio skupinu od dvadesetak nastavnika obrane i zaštite iz Crne Gore.[7] Na studiju su se školovali i državljani SR Bosne i Hercegovine.[7] Studij općenarodne obrane je uveden po društvenom dogovoru skupština socijalističkih republika i socijalističkih autonomnih pokrajina sa Saveznim sekretarijatom za narodnu obranu koji je potpisan 13. veljače 1975. godine.[7] Slični su studiji osnovani u Skoplju, Beogradu, Sarajevu i Ljubljani.[2] U SR Makedoniji je studij ustanovljen u sklopu Filozofskoga fakulteta.[2] Do mjeseca prosinca 1992. diplomiralo je 1994 profesora obrane i zaštite.[8] Fakultet tada već dvije godine nije upisivao studente na studij općenarodne obrane (podatak iz mjeseca prosinca 1992.).[8] Tomo (Tomislav) Jantol, dekan Fakulteta (u prosincu 1992.) navodi kako je studij ONO izboren u sukobu s tvrdom linijom JNA, kao način prodora javnosti u, do tada strogo zabranjeno, područje njene nedodirljivosti.[8] Ustrojbene jediniceNa Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu kao ustrojbene jedinice postoje sljedeći odsjeci:
Unutar Fakulteta djeluju i sljedeći centri:
Bivše ustrojbene jedinice u sastavu Fakulteta:
Vidi još
Izvori
Vanjske poveznice
|