Kapadocija

Kapadocija^[1] (iz lat. Cappadocia) ili Kapadokija^[2] (iz grč. Καππαδοκία – Kappadokía; perz. Katpatuka; danas i tur. Kapadokya), starovjekovna regija koja se nalazi u unutrašnjosti Male Azije odnosno današnje Turske.^[3] Povijesni naziv Kapadocija nastavio se koristiti u Zapadnom svijetu i u kršćanskoj tradiciji, te posebno u turizmu budući kako regija obuhvaća izvanredna čuda prirode kao što su stožasti vilinski dimnjaci.^[4] Kapadocija također ima i bogato kršćansko povijesno i kulturno naslijeđe^[5].

Nacionalni park Göreme i lokaliteti u stijenama Kapadocije
Svjetska baština – UNESCO
Država	Turska
Godina uvrštenja	1985. (9. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	i, iii, v, vii
Ugroženost	—
Poveznica	UNESCO:357
Koordinate	38°40′N 34°50′E / 38.667°N 34.833°E / 38.667; 34.833
Kapadocija class=notpageimage| Lokacija Kapadocije u Turskoj

Područje drevne Kapadocije približno odgovara suvremenoj turskoj pokrajini Nevşehir, a njene povijesne granice su predmet rasprave. Pretpostavlja se kako je u vrijeme povjesničara Herodota obuhvaćala teritorij od planine Taurus na jugu do regije Pont uz obalu Crnog mora,^[6] odnosno od rijeke Eufrat na istoku do jezera Tuz u središnjoj Anatoliji^[7] na zapadu. Ipak, povjesničar Strabon je u svojim djelima preuveličao dimenzije Kapadocije, za koju se danas smatra kako se proteže 400 km u smjeru istok-zapad, odnosno 200 km u smjeru sjever-jug.

Grad je tijekom povijesti više puta mijenjao ime i bio je poznat kao Korama, Matiana, Maccan ili Machan, te Avcilar. U šupljinama neobičnih skupina stijena oko grada nalaze se podzemna naselja iz 4. stoljeća, ali i crkve i samostani iz bizantskog doba nakon ikonoklazma. Neke od njih imaju dobro očuvane freske iz razdoblja od 7. do 14. stoljeća.

Nacionalni park Göreme (turski: Göreme Milli Parklar) u krajoliku neobičnih vulkanskih stijena koje su oblikovane erozijom u aridnoj klimi je, zajedno s povijesnim lokalitetima isklesanima u stijenama Kapadocije, upisan kao svjetska baština UNESCO-a 1985. godine.

Poznati hrvatski pustolov i svjetski putnik Željko Malnar tijekom 1970-ih i 80-ih vodio je brojne ekspedicije u Kapadociju, o kojoj je snimio reportaže i dokumentarne filmove, te napisao knjigu U potrazi za staklenim gradom zajedno s Bornom Bebekom, koja je izdana 1986. godine.

• Cappadocia Online  Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. lipnja 2009. (Wayback Machine)
• Kapadocija, Livius.org  Arhivirana inačica izvorne stranice od 7. listopada 2014. (Wayback Machine)
• Welcome to Cappadocia Turkey
• Špilje i klanci Kapadokije
• Britanica enciklopedija: Kapadocija

Ostali projekti

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Kapadocija

v • u Satrapije Ahemenidskog Perzijskog Carstva Perzija • Elam • Babilonija • Medija • Saka • Jonija • Pamfilija • Paflagonija • Kapadocija • Karija • Lidija • Frigija • Skudra • Cipar • Armenija • Asirija • Cilicija • Taksila • Egipat • Gandara • Satagidija • Gedrozija • Karmanija • Maka • Sagartija • Drangijana • Arahozija • Baktrija • Partija • Arija • Horazmija • Sogdijana • Kuš • Arabija • Hirkanija • Margijana • Dahe • Libija

v • u Rimske provincije (117. g.) Ahaja • Afrika • Akvitanijska Galija • Arabija • Asirija • Azija • Belgijska Galija • Betijska Hispanija • Bitinija • Britanija • Cezarejska Mauretanija • Cilicija • Cipar • Dacija • Dalmacija • Donja Germanija • Egipat • Epir • Galacija • Gornja Germanija • Italija • Judeja • Kapadocija • Komagena • Korzika i Sardinija • Kotijske Alpe • Kreta i Cirenaika • Licaonija • Licija • Lugdunska Galija • Luzitanija • Makedonija • Mala Armenija • Mezija • Narbonska Galija • Norik • Numidija • Osroena • Panonija • Pamfilija • Peninske Alpe • Pizidija • Primorske Alpe • Pont • Recija • Sicilija • Sirija • Sofena • Tarakonska Hispanija • Tingitanska Mauretanija • Tracija