KapadocijaKapadocija[1] (iz lat. Cappadocia) ili Kapadokija[2] (iz grč. Καππαδοκία – Kappadokía; perz. Katpatuka; danas i tur. Kapadokya), starovjekovna regija koja se nalazi u unutrašnjosti Male Azije odnosno današnje Turske.[3] Povijesni naziv Kapadocija nastavio se koristiti u Zapadnom svijetu i u kršćanskoj tradiciji, te posebno u turizmu budući kako regija obuhvaća izvanredna čuda prirode kao što su stožasti vilinski dimnjaci.[4] Kapadocija također ima i bogato kršćansko povijesno i kulturno naslijeđe[5]. Zemljopis
Područje drevne Kapadocije približno odgovara suvremenoj turskoj pokrajini Nevşehir, a njene povijesne granice su predmet rasprave. Pretpostavlja se kako je u vrijeme povjesničara Herodota obuhvaćala teritorij od planine Taurus na jugu do regije Pont uz obalu Crnog mora,[6] odnosno od rijeke Eufrat na istoku do jezera Tuz u središnjoj Anatoliji[7] na zapadu. Ipak, povjesničar Strabon je u svojim djelima preuveličao dimenzije Kapadocije, za koju se danas smatra kako se proteže 400 km u smjeru istok-zapad, odnosno 200 km u smjeru sjever-jug. Grad je tijekom povijesti više puta mijenjao ime i bio je poznat kao Korama, Matiana, Maccan ili Machan, te Avcilar. U šupljinama neobičnih skupina stijena oko grada nalaze se podzemna naselja iz 4. stoljeća, ali i crkve i samostani iz bizantskog doba nakon ikonoklazma. Neke od njih imaju dobro očuvane freske iz razdoblja od 7. do 14. stoljeća. Nacionalni park Göreme (turski: Göreme Milli Parklar) u krajoliku neobičnih vulkanskih stijena koje su oblikovane erozijom u aridnoj klimi je, zajedno s povijesnim lokalitetima isklesanima u stijenama Kapadocije, upisan kao svjetska baština UNESCO-a 1985. godine. Popularna kulturaPoznati hrvatski pustolov i svjetski putnik Željko Malnar tijekom 1970-ih i 80-ih vodio je brojne ekspedicije u Kapadociju, o kojoj je snimio reportaže i dokumentarne filmove, te napisao knjigu U potrazi za staklenim gradom zajedno s Bornom Bebekom, koja je izdana 1986. godine. Izvori
GalerijaVanjske poveznice
|