Mohač

Mohač
Zračni snimak
Zastava Grb
Država	Mađarska
Regija	Južno Podunavlje
Županija	Baranjska
Mikroregija	Mohačka mikroregija
Najbliži veći grad	Pečuh
Površina
• Ukupna	112,24 km2
Koordinate	45°59′45″N 18°40′47″E / 45.995931°N 18.67985°E / 45.995931; 18.67985
Stanovništvo
• Ukupno	19 129
Vremenska zona	CET (UTC+1)
• Ljeto (DST)	CEST (UTC+2)
Poštanski broj	7700
Pozivni broj	69
Stranica	http://www.mohacs.hu
Mohač Mohač na zemljovidu Mađarske

Mohač (mađ. Mohács, njem. Mohatsch, srp. Мохач, tur. Mohaç), grad na desnoj obali Dunava u južnoj Mađarskoj (Baranja).

Mohač se nalazi na cesti Osijek – Beli Manastir – Seksar (Szekszárd) 26 km sjeverno od Belog Manastira i 10 km od graničnog prijelaza Duboševica – Udvar. Na Dunavu kod Mohača nema mosta pa se na lijevu obalu prelazi kompom, odakle cesta vodi na sjever prema Baji, odnosno na jug prema graničnom prijelazu prema Srbiji (Santovo – Bereg).

U starim hrvatskim ljetopisima i narodnim pjesmama Mohač se naziva i Muač, Muhač, Muvač^[1] čak i u množini Muhači.

Na Mohačkom polju 29. kolovoza 1526. godine Turci su pod sultanom Sulejmanom I. Veličanstvenim katastrofalno porazili vojsku ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika II. u tzv. Mohačkoj bitci.

Druga velika Bitka kod Mohača dogodila se 1687. godine.

Za vrijeme turske vlasti je Mohač bio sjedištem sandžaka.

Još u 18. i sve do uvođenja agresivne asimilatorske politike u 19. st., Hrvati su u Mohaču bili apsolutna većina, a to se promijenilo zbog snažne asimilacijske politike mađarskih vlasti i nepovoljnih međunarodnih okolnosti sredinom 19. stoljeća i 20. stoljeća.^[2]

Upravno je sjedište Mohačke mikroregije u Baranjskoj županiji. Poštanski broj je 7700. Grad se rasprostire na 112,23 km četvornih. Širenjem je obuhvatio i neka susjedna sela, kao što je Dolnja Kanda. Pored nje, Mohač je obuhvatio i naselje Novi Mohač i sela Šar, Jelužda (Ležda), Gornja Kanda, Trnovac (Pustara).

U Mohaču se nalazi jedinica Hrvatske manjinske samouprave u Republici Mađarskoj.

Delegat Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj za Mohač ulazi kao predstavnik Baranje. U sastavu od ožujka 2007. je to Đuro Jakšić.^[3]

Svakog proljeća se u Mohaču održava festival Pohod bušara (mađ. Busójárás).

Od Mohača vodi prema ostatku mađarske željezničke mreže željeznička prometnica (kraj se nalazi u Szolohegyu). U Mohaču se nalazi željeznička postaja.

Krajem je željezničke pruge Pečuh – Mohač i spojem s lukom na Dunavu.

Riječna luka za izvoz ugljena iz rudarskog područja Pečuha. Crna i obojena metalurgija, mašinska, tekstilna, kožarska i prehrambena industrija, u okolici voćarstvo, vinogradarstvo i stočarstvo.

Po vjeroispovijesti, bilo je 2001. godine 74,8% rimokatolika, grkokatolika 0,3%, reformiranih 6,2%, evangelista 1,0% te ostali.^[4]

2001. je u Mohaču živjelo 19.049 stanovnika. Po nacionalnom sastavu je bilo 93% Mađara, 2,4% Roma, 4,7% Hrvata, 9,6% Nijemaca, 0,6% Srba te ostalih 5,9%.^[4] Manjinsku samoupravu imaju Hrvati, Romi, Nijemci i Srbi.

U Mohaču se nalazi hrvatsko kulturno-umjetničko društvo "Mohač", čiji je utemeljitelj i voditelj poznati mađarski atletski reprezentativac Stipan Filaković.^[5]

Mjesni Hrvati pripadaju skupini Šokaca.^[5]

Od kulturno-folklornih manifestacija, u Mohaču se od 2009. godine održava Pranje na Dunavu, u suorganizaciji Saveza Hrvata u Mađarskoj, Udruge baranjskih Hrvata i čitaonice mohačkih Šokaca.^[6]

• Ferenc Pfaff, mađ. arhitekt
• Endre Rozsda, mađ.-fra. slikar
• Ödön Szendrő, mjesni vođa mađarske revolucije iz 1956., počasni građanin Mohača od 1992.
• Đuro Šarošac, jedan od najpoznatijih mađarskih etnologa

• Beli Manastir od 1967.
• Bensheim od 1987.
• Câmpia Turzii od 1990.
• Wattrelos od 1993.
• Siemianowice Śląskie od 1999.
• Beykoz od 2008.

• mohačka Planina^[7]

• ELZ, MEP, HOL, ARJ
• Jugoslavija. Auto atlas (JLZ, osmo izdanje)

• Ovaj članak uključuje prijevod teksta iz jedanaestog izdanja Encyclopædije Britannice, urednik Hugh Chisholm, objavljenog 1911. godine, nakladnik Cambridge University Press, koje je javno dobro.

• (mađ.) Službene stranice

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Mohač