Odlukom Predsjedništva Oružane snage BiH broje 16.000 pripadnika od čega 10.000 djelatnih vojnih osoba, 1000 civilnih osoba na službi i 5000 pripadnika pričuvnog sastava. Istom odlukom uređena je zastupljenost naroda u Oružanim snagama i to: Bošnjaci 45,9%, Srbi 33,6%, Hrvati 19,8% i ostali 0,7%.[3]
U sastavu OSBiH su tri nacionalna puka koja slijede tradicije HVO, VRS i ABiH, i nose pripadajuće oznake na ramenu.
Zadaci
Zadaci Oružanih snaga, prema Zakonu o obrani Bosne i Hercegovine, su:
sudjelovanje u operacijama zajedničke sigurnosti, u operacijama za potporu miru i samoobrani, uključujući i borbu protiv terorizma,
pružanje vojne obrane Bosni i Hercegovini i njenim državljanima u slučaju napada,
pomoć civilnim organima u reagiranju na prirodne i druge katastrofe i nesreće,
protuminsko djelovanje u Bosni i Hercegovini,
ispunjenje međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine.[4]
Struktura OS BiH
Operativno zapovjedništvo OS BiH smješteno je u Sarajevu gdje se nalazi i sjedište Zajedničkog stožera OS BiH. Pod Operativnim zapovjedništvom nalaze se: 4. pješačka brigada sa sjedištem u Čapljini, 5. pješačka brigada sa sjedištem u Tuzli, 6. pješačka brigada sa sjedištem u Banjoj Luci, Brigada taktičke potpore te Brigada zračnih snaga i protuzračne obrane. Pješačke bojne raspoređene su u Banjoj Luci, Bihaću, Bijeljini, Bileći, Čapljini, Kiseljaku, Livnu, Orašju, Prijedoru, Tuzli, Ustikolini i Zenici, a topničke bojne u Doboju, Mostaru i Žepču. Sjedište Brigade taktičke potpore nalazi se u Sarajevu. Pod Zapovjedništvom za potporu OS BiH sa sjedištem u Banjoj Luci nalaze se Zapovjedništvo za upravljanje personalom također u Banjoj Luci, Zapovjedništvo za obuku i doktrinu u Travniku i Zapovjedništvo logistike u Doboju. Bojne logističke potpore raspoređene su u Banjoj Luci, Čapljini, Tuzli i Sarajevu.[3]
Zrakoplovstvo
Sjedište Brigade zračnih snaga i protuzračne obrane je u Banjoj Luci.[3] Operativno zrakoplovstvo čini jedna brigada opremljena transportnim helikopterima Mi-8 i UH-1, te višenamjenskim helikopterima Gazela, koji imaju i ograničene borbene mogućnosti. Borbeni avioni, 13 zastarjelih jurišnika J-21 Jastreb i sedam jurišnika J-22 Orao, povučeni su iz službe prije desetak godina osnivanjem OS BiH i uskladišteni na banjalučkom aerodromu Mahovljani.[5]
Teško naoružanje OSBiH - Kopnena vojska BiH (2017. godina)
Limit za BiH
Količina u OSBiH
410 tenkova (FBiH 273, RS 137)
325 tenkova
(FBiH cca. 210,RS cca.115)
Članom 70. Zakona o odbrani BiH[6] ukupna pokretna imovina OSBiH, u šta spada i teško naoružanje OSBiH, vodi se kao imovina Ministarstva odbrane BiH, pa se navedeni limiti unutar BiH predviđeni sporazumom u Firenci (1996. g.)[7] ne odnose na vlasništvo već teritorij na kojemu je imovina smještena.
16 se koriste na poligonu na Manjači, ostali su u rezervi. 2008. 50 tenkova, koji su korišteni u okviru oklopne jedinice u Tuzli su povučeni iz operativne uporabe.