Psi

Psi
	Kojot (Canis latrans)
Sistematika
Carstvo:	Animalia;
Koljeno:	Chordata;
Potkoljeno:	Vertebrata;
Razred:	Mammalia;
Red:	Carnivora;
Porodica:	Canidae; G. Fischer de Waldheim, 1817.
Rodovi
	Alopex; Atelocynus; Canis; Cerdocyon; Chrysocyon; Cuon; Dusicyon; Fennecus; Lycalopex; Lycaon; Nyctereutes; Otocyon; Pseudalopex; Speothos; Urocyon; Vulpes;
Baze podataka
	GBIF;
	wikivrste; WD; wikislike; wikigalerija;

Psi (kanidi; lat. Canidae) su porodica unutar natporodice psolikih životinja. U tu porodicu pripadaju lisice, razne vrste poznate pod imenom "šakali", kojoti, vukovi, ali i domaći psi. Danas su rasprostranjeni na svim kontinentima, ali ih prvobitno nije bilo u Australiji, na Novom Zelandu, Novoj Gvineji, Madagaskaru i Antarktici. Međutim, danas su gotovo svuda udomaćeni, i to uz pomoć čovjeka.

Psi su se razvili u oligocenu na području Sjeverne Amerike od životinje koja je bila veličine lisice a i podsjećala je na nju, samo što je još mogla uvlačiti pandže.

Izgled i građa tijela

Građom tijela psi se na prvi pogled razlikuju bitno od mačaka. Svi psi su manji rastom od velikih mačaka. Tijelo im je vitko, a glava malena, izbočena njuška je tupa. Trup im je udubljen u slabinama, a noge visoke s malim šapama. Canidae imaju na stražnjim nogama po četiri potpuno razvijena prsta kao i četiri (Lycaon) odnosno pet (Canis, Cyon, Icticyon, Otocyon) prstiju na prednjim šapama. Snažne pandže ne mogu uvući u šape, pa su tupe. Rep im nije dugačak, a često je obrastao čupavom dlakom.

Imaju 42 zuba, pri tome uvijek po četiri pretkutnjaka s obje strane i u gornjoj i u donjoj vilici. Prema tome, potpuna zubna formula izgleda ovako:

3.1.4.2

3.1.4.3

Formula prvih "mliječnih" zubi je: 3 1 3. Još mladi, članovi ove porodice nemaju kutnjake, dok kao odrasli imaju po dva u gornjoj i tri u donjoj čeljusti sa svake strane.^[1]

Imaju krupne oči, a uši su im zašiljene i veće nego mačje. Ženke imaju brojne sise na prsima i trbuhu. Plodniji su od mačaka, i najčešće imaju četiri pa do devet mladunaca, iako su poznati i iznimni slučajevi od 18 pa i 23 mladunca u jednom okotu.

Ponašanje

Jedva je moguće donijeti zaključke o ponašanju ove porodice koje bi bilo zajedničko svim vrstama, jer se pojedini rodovi i vrste previše međusobno razlikuju. Na primjer, sve vrste ove porodice su po definiciji mesojedi i stoga svi imaju nagon lova i ubijanja, no on se značajno razlikuje već između vukova i domaćih pasa.^[2]

Razlike u ponašanju između na primjer vukova i lisica izražene su već kod mladunaca u dobi između četvrtog i petog tjedna starosti. Zoolog Erik Zimen je promatrajući mladunce opazio, da mladi lisičići komade hrane prvo uzmu, i u okolici zakopaju, a tek nakon toga počnu s jelom; mladi vučići pak prvo pojedu koliko god mogu, i tek nakon toga počinju zakapati ostatke hrane^[3]

Kao slično ponašanje kod svih Kanida Michael W. Fox opisuje uvod u socijalni susret pripadnika iste vrste. Susret počinje uzajamnim njušenjem genitalnog i analnog područja, kao dijelom i ušiju, njuške i analne žlijezde. Njušenje područja repne žlijezde opaženo je samo kod crvenih, arktičkih i sivih lisica, rjeđe kod prerijskih vukova, a nikada kod domaćih pasa, jer oni vrlo rijetko uopće imaju repnu žlijezdu.^[4]

Dijelom su prepoznati isti obrasci ponašanja i između različitih vrsta; tako Fox opisuje uspješan poziv na igru između chihuahue i prerijskog vuka, uzajamno pokazivanje podređenosti između mladih kojota i vukova, kao i trenuci igre odraslog vuka i odrasle crvene lisice.^[5]

Sistematika

Recentni psi mogu se podijeliti na tribus pravih lisica (Vulpini) i tribus pravih pasa (Canini). No, u tribusu pravih pasa ima više vrsta koje su vrlo slične lisicama.

Noviji rezultati istraživanja genskih sekvenci dovode u pitanje taksonomsku klasifikaciju pojedinih Kanida. Trenutno, prihvaćena je podjela kako slijedi:

Tribus Vulpini
- Rod Vulpes
  - Crvena lisica (Vulpes vulpes)
  - Indijska lisica (Vulpes bengalensis)
  - Blanfordova lisica (Vulpes cana)
  - Kama (Vulpes chama)
  - Stepska lisica (Vulpes corsac)
  - Tibetska pješčana lisica (Vulpes ferrilata)
  - Blijeda lisica (Vulpes pallida)
  - Ruppelova lisica (Vulpes rueppelli)
  - Prerijska lisica (Vulpes velox)
  - Pustinjska lisica (Vulpes zerda)
  - Arktička ili polarna lisica (Vulpes lagopus)
- Rod Urocyon
  - Siva lisica (Urocyon argenteus)
  - Otočna siva lisica (Urocyon littoralis)
- Rod Otocyon
  - Dugouha lisica (Otocyon megalotis)
Tribus Canini
- Rod Dusicyon
  - Falklandfuchs (Falklandski vuk) (Dusicyon australis)
- Rod Pseudalopex
  - Kolpeo (Pseudalopex culpaeus)
  - Južnoamerička siva lisica (Pseudalopex griseus)
  - Darwinova lisica (Pseudalopex fulvipes)
  - Pampaska siva lisica (Pseudalopex gymnocercus)
  - Sechuranska lisica (Pseudalopex sechurae)
  - Sitnozubi pas (Pseudalopex vetulus)
- Rod Atelocynus
  - Kratkouha lisica (Atelocynus microtis)
- Rod Cerdocyon
  - Maikong (Cerdocyon thous)****
- Rod Speothos
  - Kolumbijski divlji pas (Speothos venaticus)
- Rod Chrysocyon
  - Grivasti vuk (Chrysocyon brachyurus)
- Rod Nyctereutes
  - Kunopas (Nyctereutes procyonoides)
- Rod Cuon
  - Azijski divlji pas (Cuon alpinus)
- Rod Lycaon
  - Afrički divlji pas (Lycaon pictus)
- Rod Canis
  - Sivi vuk (Canis lupus), uključuje domaći pas, dingo (Canis lupus dingo) i crveni vuk (Canis lupus rufus)
  - Kojot (Canis latrans)
  - Zlatni čagalj (Canis aureus)
  - Crnoleđi čagalj (Canis mesomelas)
  - Prugasti čagalj (Canis adustus)
  - Etiopski vuk (Canis simensis)
  - †Canis dirus

Kladogram prema McKenna i Bellu (Classification of mammals: Above the species level, 1997.):

Canidae (psi)
 |-- Vulpini
 |    |-- Vulpes (crvena lisica i drugi)
 |    `-- N.N.
 |         |-- Alopex (arktička lisica)
 |         `-- N.N.
 |              |-- Urocyon (sive lisica)
 |              `-- Otocyon (dugouha lisica)
 |
 `-- Canini
      |-- N.N.
      |    |-- Dusicyon 
      |    `-- Pseudalopex
      |
      `-- N.N.
           |-- Chrysocyon (grivasti vuk)
           `-- N.N.
                |-- Cerdocyon (Maikong)
                `-- N.N.
                     |-- Nyctereutes (kunopas)
                     `-- N.N.
                          |-- Atelocynus (kratkouha lisica)
                          `-- N.N.
                               |-- Speothos (kolumbijski divlji pas)
                               `-- N.N.
                                    |-- Canis (vukovi i šakali)
                                    `-- N.N.
                                         |-- Cuon (azijski crveni pas)
                                         `-- Lycaon (afrički divlji pas)

Kladogrami prema W. D. Matthewu (The Phylogeny of dogs, 1930) i R. H. Tedfordu (History of dogs and cats, 1978) dijelom u bitnom odstupaju od navedenog.

Izvori i dokazi

↑ Vgl. St. G. Mivart: Monograph of the canidae. London: R. H. Porter and Dulan, 1890. citirano u: Fox 1975.
↑ Vgl. o tome na primjer: Zimen 2003: 47 – 49 (Odjeljak Unterschiede zwischen Wolf und Hund - "Razlike između vuka i psa")
↑ Zimen 2003: 40 – 42 (Abschn. Unterschiede bei Wolf und Fuchs).
↑ Fox 1975: 66 f.
↑ Fox 1975: 148 ff. (Odjeljak Zwischenartliche Verbindungen bei Caniden - "Veze između različitih vrsta kod Kanida")

Vanjske poveznice

	Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Canidae
	Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Canidae
	Wikivrste imaju podatke o taksonu Canidae

[1] Vgl. St. G. Mivart: Monograph of the canidae. London: R. H. Porter and Dulan, 1890. citirano u: Fox 1975.

[2] Vgl. o tome na primjer: Zimen 2003: 47 – 49 (Odjeljak Unterschiede zwischen Wolf und Hund - "Razlike između vuka i psa")

[3] Zimen 2003: 40 – 42 (Abschn. Unterschiede bei Wolf und Fuchs).

[4] Fox 1975: 66 f.

[5] Fox 1975: 148 ff. (Odjeljak Zwischenartliche Verbindungen bei Caniden - "Veze između različitih vrsta kod Kanida")

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

Psi

Izgled i građa tijela

Ponašanje

Sistematika

Izvori i dokazi

Vanjske poveznice

Portal di Ensiklopedia Dunia