Viljevo
Viljevo je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Osječko-baranjskoj županiji. ZemljopisOpćina Viljevo jedna je od općina u okviru Osječko-baranjske županije, teritorijalno ustrojena raspadom bivše općine Donji Miholjac, oko 50 km udaljena od Osijeka.
U općini Viljevo se nalazi i selo Ivanovo udaljeno 5 kilometara od grada Donji Miholjac. StanovništvoOpćina Viljevo: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Donji Miholjac. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske Naselje Viljevo: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
Napomena: Do 1981. iskazivano pod imenom Viljevo, a 1991. pod imenom Viljevo Donje. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
UpravaPovijestPodrijetlo imena Viljevo nije do sada sigurno protumačeno, ali se čini da potječe od riječi vila (latinski villa ) što znači stan, stanište, boravište, a u širem smislu naselje. Pod imenom Viljevo, pisano u obliku Wyllow, naselje se spominje 1229. godine u dokumentu kojim Andrija, kralj ugarski i hrvatski, potvrđuje knezu Marcelu Pakračkom od plemena Teten obiteljski posjed Osuvak s ponovno opisanim međama, a u kojem se među ostalim kaže da međa počinje na obali Drave te da nadalje na jednom svom djelu " prelazi preko velikog puta kojim se ide iz Osuvka u Viljevo, a onda ide do šume Šaš". (Dio današnjeg viljevačkog hatara zove se "Šaš", a nalazi se na istočnoj strani hatara, prema miholjačkom hataru.) U nekoliko dokumenata vidimo da se ime posjeda, distrikta i župe piše u ovim oblicima: 1317. Wilio kao posjed, 1347. Vyllyo kao distrikt. Na zemljopisnoj karti Baranje do početka 16. stoljeća ime sela upisano je u obliku Villyo. Tada je pripadalo ovostranom dijelu Baranjske županije. Kao selo pod imenom Viljeva, zabilježeno je 1579. godine, a kao župa (u dokumentima pisanim talijanskom jezikom) 1618. u oblicima: Viglievo, 1623. Viglievo, 1647. Viglievo, 1649. Viglevo, a u drugim dokumentima kao selo 1698. godine u oblicima Villyevo, i Villiövo te 1702. godine u obliku Vilovo. Jedno vrijeme selo je imalo naziv Donje Viljevo kako bi se razlikovalo od sela pod nazivom Gornje Viljevo koje se nalazi u Općini Nova Bukovica, istočno od Slatine." S desne strane rijeke Karašice, južnije od Viljeva, nalazi se današnje selo Kapelna. U dotursko doba ono se zvalo Poljana, a pripadalo je Osuvačkom imanju pakračkih plemića Tetena. Po dolasku Turaka u ovaj dio Podravine Hrvati iz Poljane su pobjegli, a u njihove su kuće Turci doveli pravoslavne Vlahe. Do 1680. godine okupilo se u Kapelni 36 vlaških porodica. U godinama protuturskih ratova krajem XVII. stoljeća ovdašnji Vlasi su pobjegli daleko na zapad sve do Ilove, ali su se nakon desetak godina vratili u Staro selo. Podrijetlo ovog stanovništva ostalo je u povijesti nerazjašnjeno. Jesu li potekli iz rumunjske pokrajine Vlaške i po tome dobili ime, ili su ime dobili po nomadskom načinu života, ili je nešto treće u pitanju, nije potpuno jasno. Činjenica je da su se pod utjecajem Srpske pravoslavne crkve većinom opredijelili za srpsku nacionalnu pripadnost. GospodarstvoSpomenici i znamenitosti
ObrazovanjeViljevo dobiva prvu školu 1834. godine, kojoj je patron bila gđa. Štefanija Mailath–Szekhely, odnosno grof Ladislav Mailath. Godine 1993. na inicijativu lokalne uprave Općine Viljevo zbog ruševnog stanja u kojem se nalazila stara škola izrađena je projektna dokumentacija za novu školsku zgradu i nastavno-športsku dvoranu. Nakon što je 1994. godine položen kamen temeljac, započeti su radovi na školi i postavljeni temelji nastavno–športske dvorane. Nova škola, Osnovna škola Ante Starčevića Viljevo otvorena je 1995. godine, dok je izgradnja nastavno-športske dvorane nastavljena 2003. godine, a konačno dovršena 2005. godine. Osnovnu školu Ante Starčevića Viljevo pohađaju osim učenika s područja Općine Viljevo i učenici iz susjedne Općine Podravska Moslavina. Kultura
Šport
Ostalo
Izvori
Vanjske poveznice
Nedovršeni članak Viljevo koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
|