|
O. A. AkinyeyeO. A. Akinyeye
Olajompo Abayomi Akinyeye (amụrụ na 21 Machị 1958 na Idanre, Naijiria) bụ prọfesọ Naijiria nke akụkọ ihe mere eme na Mahadum Lagos, Naijeria. Nnyocha [1] na nkuzi ya dị na mpaghara akụkọ ihe mere eme nke agha, Ọmụmụ atụmatụ, mmekọrịta mba ụwa na mmekọrịta mba na mba, Iwu mba ọzọ, na Njikọ mpaghara. Ọ bụ onye edemede e bipụtara n'ọtụtụ ebe, nwere ọtụtụ akwụkwọ edemede, na ọtụtụ isiokwu ndị ọkà mmụta na-apụta na mpịakọta dị iche iche edepụtara na akwụkwọ akụkọ agụmakwụkwọ dị elu. Ihe ndị mere n'oge gara agaA mụrụ Yomi Akinyeye na 21 Machị 1958 na Idanre na Ondo State nke Naijiria ugbu a. Ọ gụrụ akwụkwọ elementrị na Methodist Primary School, Idanre; na Children's Boarding School, Osogbo. [2] gara ụlọ akwụkwọ sekọndrị Metọdist, Okitipupa na Government College, Ibadan, n'etiti afọ 1972 na 1978. [3] gara Mahadum Lagos ebe ọ nwetara nzere bachelọ, masta na doctoral na akụkọ ihe mere eme na 1981, 1985 na 1991 n'otu n'otu. Akwụkwọ edemede doctoral ya lekwasịrị anya na nyocha nke iwu nchebe nke ndị Britain na ndị France na West Africa n'etiti 1886 na 1946. Amamihe ya na Bekee na French - na mgbakwunye na Yoruba - asụsụ bara ezigbo uru na maka nyocha doctoral ya. Mgbe [3] gụsịrị akwụkwọ bachelor ya n'afọ 1981, ọ rụrụ ọrụ dị ka onye nkuzi nkuzi na Mahadum Lagos maka otu afọ ya na-eje ozi ntorobịa mba. [1] rụkwara ọrụ dị ka onye nkuzi nke abụọ na Nigerian Defence Academy, Kaduna site na 1987 ruo 1990. [1] Mgbe ahụ, ọ nwetara nhọpụta na Ngalaba Akụkọ Ihe Mere Eme nke Alma Mater dị ka Onye nkuzi I na 1990. [4] nọgidere na-arịgo n'ọkwa ka ọ bụrụ Prọfesọ zuru oke n'afọ 2005. [3] [2] ỌrụAkinyeye chepụtara ma webata mmemme Masters in Diplomacy and Strategic Studies (MDSS) n'ime Ngalaba / Mahadum. O chepụtara ma kụzie ihe ọmụmụ dị iche iche na mpaghara agha na mmekọrịta mba na mba, mmekọrịta mba ụwa, na atụmatụ. [2] bụ onye otu ndị ọkachamara dị iche iche gụnyere Nigerian Academy of Letters, Nigeria Society of International Affairs, American Studies Association of Nigeria, Foreign Policy Community of Nigeria, na ndị ọzọ. [4] bụ onye otu Historical Society of Nigeria (HSN), òtù agụmakwụkwọ ọsụ ụzọ nke mba ahụ. [1] [5][2]'oge dị iche iche, Akinyeye jere ozi dị ka onye ndụmọdụ UNESCO na Management of Social Transformation Programme for West Africa, AU na okwu ókèala, na ECOWAS na okwu nke njikọta mpaghara na usoro ọmụmụ ihe mkpochapụ ịda ogbenye. Ọrụ nyocha ya ugbu a na-enyocha: ihe ndị dị na njikọta mpaghara nke Western Europe na West Africa; nnupụisi na mgbochi nnupụise na Naijiria; itinye aka West Africa na agha ụgbọ elu nke Agha Ụwa nke Abụọ; yana akụkọ mmekọrịta nke ọrụ nzipu ozi na Naijeria, n'etiti ndị ọzọ. Onyinye
Akwụkwọ ndị a họọrọ
Ihe odide
|
