Fethija džamija (Bihać)

Fethija džamija
Vanjski izgled džamije Fethija
Položaj džamije Fethija u Bosni i Hercegovini
Osnovne informacije
Lokacija	Bihać
Geografske koordinate	44°48′58″N 15°52′12″E / 44.816146°N 15.869980°E / 44.816146; 15.869980
Religija	Islam
Općina	Bihać
Entitet	Federacija Bosne i Hercegovine
Država	Bosna i Hercegovina
Oznaka baštine	Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine
Arhitektonski opis
Arhitektonski stil	gotički stil
Dovršeno	1266.
Specifikacije
Kapacitet	250
Dužina	22,00 m
Širina	11,50 m
Visina (maks)	oko 15,50 m (bez munare)[1]
Munare	1
Materijali	kamen bihacit[1]

Fethija džamija se nalazi u Bihaću, a sagrađena je prvobitno kao crkva svetog Ante Padovanskog, 1266. godine, u gotičkom stilu. Pretvorena je u džamiju dolaskom Osmanskog Carstva te je jedna od rijetkih europskih islamskih bogomolja u gotičkom arhitektonskom stilu.

Proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, skupa sa haremom džamije i devet mezara sa natpisima.^[2][3][4] Džamija se nalazi u donjem dijelu Bihaća, na trgu, Bosanska ulica. Današnja džamija Fethija se smatra najstarijom građevinom gotičkog stila na području Bosne i Hercegovine. Svojom arhitekturom utjecala je na oblikovanje džamija u Bosanskoj Krajini (stvaranje nešto izduženijeg prostora za molitvu, primjena izduženih prozora, pravougaoni izduženi prozori).

Uz ulazni dio objekta je formiran mahfil dubok 6,00 m, u dvije etaže, čime je korisno upotrijebljena velika visina objekta. Mahfil je izveden u drvenoj konstrukciji i oslanja se na šest drvenih stubova sa sedlima postavljenim u tri poprečna reda i u dvije etaže. Ovakav princip postavaljanja dubokog mahfila, dobijen je prostor koji odnosom širine i visine odgovara džamiji.

Munara je izgrađena od kamena od koga je urađen i objekt i podignuta je na mjestu srušenog gotičkog tornja. Osnova postamenta munare je pravougla i njegova visina je nešto manja od visine vijenca objekta. Dimenzije postamenta munare iznose 2,73x1,55 m. Svi vijenci su, kao i šerefe munare, bogato dekorirani, a dekoracije su u vidu tordiranog užeta i loptastih istaka. Vrh kace munare je ukrašen.

• 
  Drugi ugao Fethija džamije
• 
  Munara Fethija džamije
• 
  Mezarje uz džamiju

• Marko Vego, Crkva sv. Ante (Fethija džamija), Naše starine, str. 255-268, 1954.
• Enisa Jusić, Srednjevjekovna crkva sv. Antuna – sadašnja džamija Fethija u Bihaću, Zbornik krajiških muzeja VII, str. 169. – 177.
• Lopašić, Radoslav, Bihać i Bihaćka krajina, Zagreb 1890.
• Šišić, Ferdo, Vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić i njegovo doba, Zagreb, 1902.
• Truhelka, Ćiro, Sredovječni spomenici Bosanske Hrvatske, Hrvatsko kolo XXIII, Zagreb, 1942.
• Dr Ekrem Hakki Ayverdi, AVRUPA 'DA OSMANLY MIMARI ESERLERI, II f.3 kitab, Baha Matabaasi Istambul, 1981.
• Mujezinović, Mehmed, Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, Knjiga 3, 3. izdanje, Biblioteka kulturno naslijeđe, Sarajevo –Publishing, 1998. str. 61 – 65.
• Bećirbegović, Madžida, Džamije sa dvenom munarom u Bosni i Hercegovini, Sarajevo-Publishing, str. 70,71., 1999.
• Izvještaj o arheološkom iskopavanju Fethija džamije 2000., Muzej Pounja Bihać, 2000/2002, Mrgić – Radojčić, Jelena, Donji Kraji. Krajina srednjovekovne Bosne, Beograd, 2002.

Commons ima datoteke na temu: Fethija džamija (Bihać)

Portal Bosna i Hercegovina

• Zvanična stranica grada Bihaća
• Zvanična stranica komisije nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine