|
Nekropola stećaka Boljuni Nekropola stećaka Boljuni nalazi se u naselju Bjelojevići, 15 kilometara od Stoca, prema Hutovom blatu, Bosna i Hercegovina. Na području Boljuna živjeli su pripadnici donjevlaškog plemena Boljuna, naročito na području Bjelojevića. Početak nekropole potječe iz druge polovine 14, najveći je dio stećaka iz 15, a mlađi stećci pripadaju 16. stoljeću. OpisU nekropoli je 269 stećaka. Smještena je u ravnici, ispod seoskih kuća i raspoređena u dvije grupe, na rastojanju otprilike 400 metara. Uz samu nekropolu nalazi se tzv. Grčki bunar u narodu poznat kao Neveš voda.[1] Prema oblicima najviše je sanduka (176), potom ploča (82), pa sljemenjaka (12) i četiri krstače. Od tog su broja ukrašena 92 stećka (34%). Na boljunskim stećcima najčešći je ukras krst, a potom povijena lozica s trolistom, štit s mačem, kao i rozete, potom razne bordure, polumjesec, scene lova, turniri, kola itd. Izvorni motivi Boljuna jesu lav, žena s djetetom u naručju, stilizirane rozete, fantastične životinje u vidu guštera i kolo s kolovođom koji jaše na jelenu.[2] NatpisiPo mnogim segmentima proučavanja stećaka, ova nekropola spada u najzanimljivije. S 19 očuvanih natpisa zauzima najznačajnije mjesto među nekropolama u Bosni i Hercegovini. Boljunski su natpisi pisani narodnim jezikom s elementima crkvenoslavenskog književnog jezika. Pismo je Ćirilica. Tu se nalazi grob čuvenog vojskovođe Vlatka Vukovića Kosače, gospodara Huma i vojskovođe bosanskog kralja Tvrtka I., koji je prvi pobijedio Osmanlije kod Bileće 27. kolovoza 1388. godine, te sudjelovao kao vojskovođa u bici na Kosovu polju 1389. i preminuo 1392. godine. Na njegovom grobu uklesano je:
Pošto je spomenik pisao Semorad, stećak u obliku krstače na kojem je natpis, podignut je naknadno, kao uzglavni spomenik uz ploču postavljenu ranije. Na nadgrobnoj kamenoj ploči je i natpis:[3]
Na jednoj nadgrobnoj kamenoj ploči je i natpis:[3]
Vrijedno je spomenuti i stećak Bogavca i Taraha Boljunovića, umrlih prije 1477, koji ima ukrase na svim uspravnim stranama i natpise na istočnoj i zapadnoj strani:[3]
Zanimljiv je stećak sa likom majke koja u naručju drži dijete.[4] Na ovoj nekropoli djelovala su dvojica istaknutih umjetnika: Grubač i Semorad. Smatra se da su Boljuni bili važan klesarski, tj. umjetnički centar. Nacionalni spomenikHistorijsko područje nekropola stećaka Boljuni I i II proglašeno je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.[5] Svjetska baštinaNekropola Boljuni nalazi se na listi 28 srednjovjekovnih nekropola stećaka koje su 2016. godine proglašene Svjetskom baštinom UNESCO-a. Na listi su 20 nekropole u Bosni i Hercegovini, po 3 u Srbiji i Crnoj Gori, a 2 u Hrvatskoj.[6] U obrazloženju se, između ostalog, navodi:
Radio Sarajevo je 13.10.21. objavio: Nažalost, još jedan vandalistički čin u Stocu. Razvaljene su info-table i ograde na UNESCO lokalitetu Boljuni koje je postavila JU Radimlja Stolac.[8] FotografijeMarinko Šutalo, na čelu nevladine organizacije Neveš, predstavio je javnosti nekropolu stećaka Boljuni kroz fotomonografiju.
Također pogledajteLiteratura
Reference
Vanjski linkovi Commons ima datoteke na temu: Nekropola stećaka Boljuni
|
![spomenik u obliku velikog krsta sa pločom vlaškog primićura Heraka.[1]](Datoteka:Boljuni_5_,_Stolac,_Bosnia_and_Herzegovina.jpg)
