Manuel Kastels
Manuel Kastels (šp. Manuel Castells Oliván; Elin, Albasete, 2. februar 1942) španski je sociolog, poznat po istraživanju informacionog društva i masovnih komunikacija sa sociološkog aspekta. Prema istraživanju Citatnog indeksa za društvene nauke (Social Sciences Citation Index) za period 2000 — 2009. godine, Manuel Kastels zauzima peto mesto u svetu među najcitiranijim živim teoretičarima koji se bave društvenim naukama, a prvo mesto kao naučnik koji istražuje masovne komunikacije.[1] Član je Međunarodnog etičkog, naučnog i političkog kolegijuma, vodeće ekspertske organizacije za razvoj sredstava kojima bi se omogućilo prevazilaženje problema u uspostavljanju mirnog, društveno pravednog i ekonomski održivog sveta. ŽivotManuel Kastels je prvobitno odrastao u La Manči, ali se preselio u Barselonu gde je studirao prava i ekonomiju. Iako je konzervativne prirode, Kastels kaže:
Kastels je bio politički aktivan u studentskom anti-Franko pokretu, adolescentski politički aktivizam koji ga je naterao da izbegne iz Španije u Francusku. U Parizu, sa 20 godina, završio je diplomske studije, a potom nastavio na Pariskom univerzitetu gde je doktorirao na sociologiji. Sa 24 godine, Kastels je postao predavač na nekoliko Pariskih univerziteta u periodu 1967-1979. Prvo na X pariskom univerzitetu Nonter (gde je podučavao Danijela Kona-Bendita), odakle je otpušten 1968. godine tokom studentskih protesta, potom u školi za napredne studije društvenih nauka od 1970-1979. Godine 1979. Univerzitet Kalifornije u Berkliju, postavio je ga je za profesora sociologije i profesora urbanog i regionalnog planiranja. Godine 2001, kao profesor bavio se istraživanjem na Otvorenom univerzitetu Katalonije u Barseloni. Godine 2003. se pridružio Univerzitetu Južne Kalifornije - Aneberg školi za komunikacije kao profesor komunikacija i prvi predsednik katedre za komunikacije i tehnologije.[3] Kastels je jedan od osnivača Centra za javnu međunarodnu diplomatiju na južnokalifornijskom univerzitetu i član je Aneberg istraživačke mreže na međunarodnim komunikacijama. Kastels boravi, kako u Španiji, tako i u SAD; oženjen je Emom Kiseljovom. Od 2008. godine član je upravnog odbora Evropskog instituta za inovacije i tehnologije. RadSociološki rad Manuela Kastelsa sintetiše empirijsku istraživačku literaturu sa elementima urbane sociologije, organizacionih nauka, studije interneta, društvenih pokreta, sociologije kulture i političke ekonomije. O poreklu mrežnog društva tvrdi da promene u mrežnom obliku preduzeća datiraju ranije od elektronskih internet tehnologija (uglavnom) povezanih sa mrežnim oblikom organizacije. Štaviše, on je iskovao pojam Četvrti svet označavajući subpopulacije društevno isključene iz globalnog društva; uobičajena podela označava nomadski, pastoralni i lovno-sakupljački način života iznad granica savremenih industrijskih normi. Kastels tvrdi da doba informacija može da „oslobodi moć uma”,[4] koja bi društveno povećala produktivnost pojedinca i dovela do više slobodnog vremena, dozvoljavajući pojedincu da dosegne veće duhovne dubine I svest o okruženju.[4] Takva promena bi bila pozitivna, kaže on, tako što bi uzrokovala smanjenje korišćenja resursa. Doba informacija, doba konzumacije i mrežno društvo su samo načini da se opiše moderan život, kakav znamo danas i da se dočara budućnost društva. Kako Kastels predlaže, savremeno društvo može da se opiše kao „zamena zastarele metafore mašina sa metaforom mreža”. Tokom 1970-ih, prateći stope Alena Turena (svog intelektualnog uzora),[5] Kastels je postao ključ razvoja varijacija marksističke urbane sociologije koja naglašava ulogu društvenih pokreta u konfliktnoj transformaciji gradova.[6] On je uveo koncept „kolektivne potrošnje” (javni prevoz, skloništa, pansioni…) pokazujući širok spektar društvenih poteškoća kroz ekonomsku i poličku sliku od strane državne intervencije. Prevazilazeći marksističke strukture u ranim 1980-im, koncentrisao se na ulogu novih tehnologija u restrukturiranju ekonomije. Godine 1989. uveo je koncept „prostor protoka”, materijalne i nematerijalne komponente globalne informativne mreže korišćene za realno vreme, dugoročnu koordinaciju ekonomije. U 1990-im je kombinovao svoje dve istraživačke grane u Doba informacija: ekonomija, društvo i kultura (The Information Age: Economy, Society and Culture), objavljeno kao trilogija, Uspon mrežnog društva iz 1996. (The Rise of the Network Society), Moć identiteta (The Power of Identity) iz 1997, Kraj milenijuma (End of Millennium) iz 1998; dve godine nakon svetskog objavljivanja knjiga, povoljna kritička prihvaćenost na univerzitetskim seminarima, dovela je do reizdanja koje se razlikuje oko 40% od prvog izdanja.[7] Trilogije Doba informacija : ekonomija, društvo i kultura podrazumevaju 3 sociološke dimenzije – proizvodnju, moć i iskustvo – ističući da organizacija ekonomije, kako državne tako i njenih institucija i načini na koje ljudi stvaraju smisao u svom životu kroz kolektivne akcije su nesvodljivi izvori ljudske dinamike – koji se mogu posmatrati kao neprimetni (diskretni) i međusobno povezani entiteti. Štaviše, postao je poznati teoretičar kibernetičke kulture sa svojom analizom razvoja interneta ističući uloge države (vojne i akademske), društvenih pokreta (kompjuterskih hakera i društevni aktivisti) i poslova u oblikovanju ekonomske infrastrukture shodno svojim (konfliktnim) interesima. Trilogija govori: „Naša društva se grupišu oko suprotnih polova Mreže i Pojedinca ( ja, sebe )”,[8] Mreža predstavlja mrežu organizacija koje menjaju vertikalno postavljene hijerarhije kao dominantne forme društevene organizacije, pojedinac predstavlja navike koje osoba koristi u potvrđivanju društevnog indetiteta I značenja u stalno promenljivom kulturnom pejzažu. Kastelsovo najpoznatije delo je trilogija knjiga pod naslovom "The Information Age economy society and culture" i obuhvata tri sociološke dimenzije: proizvodnju, moć i iskustvo naglašavajui da su organizacija ekonomije, države i njenih institucija i načini na koje ljudi stvaraju smisao u svojim životima kroz kolektivnu akciju, nesmanjivi izvori društvene dinamike. U toj trilogiji, Kastels navodi da su "naša društva sve više strukturisana oko bipolarne opozicije odnosa društvene mreže sa korisnikovim "ja". [9] PublikacijeKastels je jedan od najcitiranijih socijalnih i komunikacijskih naučnika .[10][11] Napisao je više desetina knjiga (većina neprevedena na srpskom jeziku), a neke od njih su:
Skorije publikacije u stručnim časopisima
Relevantni radovi
Knjige o Manuelu Kastelsu
Reference
Literatura
Spoljašne vezeВикицитат има цитате везане за чланак Manuel Kastels.
|