Share to:

 

Bužim (BiH)

Za druga značenja pogledajte Bužim.
Bužim

Pogled na Bužim
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija BiH
Županija Unsko-sanska

Vlast
 • NačelnikMersudin Nanić

Površina
Općina129 km²

Stanovništvo (2013.)
Općina19.340
Naseljeno mjesto2191

Vremenska zonaSrednjoevropsko vrijeme (UTC)
Stranicaopcinabuzim.ba
Zemljovid

Položaj općine Bužim u Bosni i Hercegovini

Bužim je naseljeno mjesto i središte općine na krajnjem sjeverozapadu Bosne i Hercegovine. Graniči s općinom Bosanska Krupa (na istoku), gradom Cazinom (na jugu), općinom Velika Kladuša (na zapadu i sjeveru), te s Republikom Hrvatskom (na sjeveroistoku). Područje općine je uglavnom brdovito.

Prema istoku se pružaju Čava i Dobro Selo uz regionalnu cestu Bužim – Bosanska OtokaBosanska Krupa, odnosno Bosanska OtokaBosanski Novi. Osim toga Bužim je povezan s Bihaćem i Banjom Lukom. Pravac prema jugu vodi preko Konjodora za Cazin i dalje prema Bihaću, a pravac prema Dvoru na Uni vodi preko Zaradostova i Bućevaca. Pravac prema zapadu ide preko Lubarde, Pašina Broda, Todorova do Velike Kladuše (na zapad). Pravac Bužim – Varoška Rijeka – Radića Most – Vrnograč – Velika Kladuša i dalje prema Zagrebu, odnosno Radića Most – Bosanska BojnaGlina – Zagreb.

Stanovništvo

Popisi 1971. – 1991.

Bužim (naseljeno mjesto), nacionalni sastav

Bužim
godina popisa 1991.[1] 1981. 1971.
Muslimani 1643 (96,81 %) 1468 (94,70 %) 1275 (97,17 %)
Srbi 20 (1,17 %) 20 (1,29 %) 29 (2,21 %)
Hrvati 3 (0,17 %) 7 (0,45 %) 2 (0,15 %)
Jugoslaveni 10 (0,58 %) 37 (2,38 %) 0
ostali i nepoznato 21 (1,23 %) 18 (1,16 %) 6 (0,45 %)
ukupno 1697 1550 1312

Popis 2013.

Stanovništvo općine Bužim
godina popisa 2013.[2]
Bošnjaci 19.207 (99,31 %)
Hrvati 8 (0,04 %)
Srbi 1 (0,01 %)
ostali i nepoznato 124 (0,64 %)
ukupno 19.340
Bužim – naseljeno mjesto
godina popisa 2013.[2]
Bošnjaci 2171 (99,09 %)
Hrvati 1 (0,05 %)
Srbi 1 (0,05 %)
ostali i nepoznato 18 (0,82 %)
ukupno 2191

Naseljena mjesta

Općinu Bužim sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:[2]

Bag, Bužim, Dobro Selo, Konjodor, Lubarda, Mrazovac i Varoška Rijeka.

Povijest

Bužimska tvrđava

Područje bužimske općine bilo je naseljeno prije dolaska Rimljana u ove krajeve. Stanovništvo ovog područja bavilo se zemljoradnjom, stočarstvom, vađenjem i taljenjem ruda, te trgovinom. Postojanje kovnice novca u 14. stoljeću govori kako je trgovina za ondašnje prilike bila razvijena.

Bužim je poznat u Hrvatskoj jer se za Bužim veže znamenita obitelj knezova Keglevića. Nakon 12 stoljeća, područje je dio Zagrebačke županije i biskupije. U staro doba poznat je kraj današnjeg Bužima u kotaru Krupskom pod imenom Čava. Nije poznato kako i kad je Bužim dospio pod vlast knezova Celjskih. Valjda se to dogodilo u isto doba kada su Celjski zavladali Krupskim gradom (1429.).

Godine 1576. osmanski Ferad paša zauzeo je Bužim. Osmanlije u grad postaviše veliku posadu od 50 konjanika i 130 pješaka. Zadnji veliki pokušaj povratka Bužima dogodio se je 1578. godine kada je ban Kristof Ungand s vojskom došao pod grad ali nije ga uspio zauzeti. Također je 1737. godine General Karlovački Cetin opsjedao grad Bužim. Nakon što je Ali-paša 4. kolovoza iste godine razbio austrijsku vojsku kod Banjaluke i Cetin se morao povući.

Današnji stanovnici Bužima pripovjedaju da je bužim osvojilo 8 Turaka, a zvali su se: Šahin, Čerkin, Kalauz, Sikleuša, Harčeta, Abdija, Pajalin i Selim, ovaj zadnji je bio Cigan a od njega je potekla Elkasova Rijeka.[3]

Stari grad Bužim bio je utvrda a oko njega su bila naselja. Stari grad leži na nadmorskoj visini od 325 metara. Bio je jedan od najvećih gradova u Krajini, a čuvali su ga dizdari i stražari. Branjen je puškama i topovima. Na ovom velikom srednjovjekovnom zdanju ističu se donzon kule, puškarnice, odaje tamnice, bastioni i tabije (bedemi, utvrde) s ostatcima zidova stare džamije. Grad je renesansna građevina koja je bila vojna utvrda i plemićki dvorac. Ispod grada nalazi se drvena džamija s drvenim minaretom, sagrađena u 18. stoljeću, a koju se smatra najstarijom drvenom džamijom na čitavom Balkanu. Unutrašnjost džamije je tipično orijentalna: prekrivaju je stari šareni ćilimi, a tu su i stari orijentalni dokumenti i mala priručna knjižnica vjerskih i svjetovnih knjiga. U haremu ove džamije su nišani alima (učenjaka), gazija (junaka), šehida (poginulih u boju) uz daleko poznate fenomene hadžijskog kamenja, džumanskih dova i mezarovi.

Gospodarstvo

S obzirom na reljef, poljoprivredne površine su teško obradive, a velika pažnja se pridaje stočarstvu. Šumsko bogatstvo je veliko, ali slabo iskoristivo, jer prevladava grab.

U općini Bužim se nalazi najveći rudnik mangana u Bosni i Hercegovini, koji, međutim, više ne radi jer se iskorištavanje rude ne isplati. Postoje i velika ležišta pješčenjaka i dolomita koji se intenzivno iskopavaju, pod nadzorom najveće bužimske tvrtke za proizvodnju građevinskog materijala.

Poznate osobe

Manifestacije

Održavaju se Slobodarski dani viteškog grada Bužima.

Šport

U Bužimu postoji 21 športski klub, od kojih su neki:

  • nogometni klub Vitez, najpoznatiji i najstariji športski kolektiv općine
  • nogometni klub Mangan
  • taekwondo klub "Asim Bajrektarević – Hamza", čiji su članovi često reprezentativci BiH
  • taekwondo klub "Fadil Bajrektarević – Gazija"
  • odbojkaški klub Bužim (muški i ženski klub)
  • košarkaški klub Bužim
  • rukometni klub Bužim
  • OKI Bužim
  • malonogometni klub Galeb
  • šahovski klub Bužim
  • Klub ekstremnih sportova Exit
  • karate klub Bužim.

Od 1997. održava se Memorijalni malonogometni turnir Izet Nanić.

Izvori

  1. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
  2. a b c 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 2. veljače 2020.
  3. Radoslav Lopašić, Bihać i Bihaćka krajina: mjestopisne i poviestne crtice, Matica hrvatska, Zagreb, 1890., str. 153.-154.

Vanjske poveznice

Nedovršeni članak Bužim (BiH) koji govori o bosanskohercegovačkoj općini: Bužim (BiH) treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.


Prefix: a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9

Portal di Ensiklopedia Dunia

Kembali kehalaman sebelumnya